• Velika, sveobuhvatna muzejska retrospektiva u rodnom gradu jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica Sanje Iveković, Works of  Heart (1970-2023), otvara se u MSU Zagreb u četvrtak 15. lipnja u 20 sati
• Retrospektiva i arhiv su u dijalogu i dijele narativ aktiviran naslovom izložbe, Works of Heart u kojem se kroz metaforu srca rad Sanje Iveković predstavlja kao generator raznorodnih susreta, odnosa i akcija
• Sanja Iveković je umjetnica i aktivistica u čijem su radu oba aspekta, i umjetnost i aktivizam, često integrirana i neodvojiva

Prva sveobuhvatna muzejska retrospektiva u rodnom gradu jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica Sanje Iveković, Works of  Heart (1970-2023), otvara se u MSU Zagreb u četvrtak 15. lipnja u 20 sati.  Izložba kustosice Zdenke Badovinac je premijerno prikazana prošle godine u Kunsthalleu u Beču. Iako dijele isti naslov, zagrebačka izložba je opsežnija i prilagođena specifičnom prostoru MSU Zagreb. Izložba uključuje nove produkcije: spomenik Trudna memorija (Pregnant Memory) i Izvještaj u sjeni (Shadow Report), veliki broj radova iz kolekcije MSU, te nove segmente – arhiv pod nazivom Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982. kustosice Ivane Bago, kao i presjek autoričinih aktivističkih aktivnosti.

Retrospektiva i arhiv su u dijalogu i dijele narativ aktiviran naslovom izložbe, Works of Heart u kojem se kroz metaforu srca rad Sanje Iveković predstavlja kao generator raznorodnih susreta, odnosa i akcija. Zagrebački muzej je i sam mjesto susreta, budući da je arhiv strukturiran oko umjetničina ranog djelovanja i njezine prve veće samostalne izložbe Dokumenti 1949.-1976., predstavljene 1976. godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, preteči današnjeg MSU.

Sanja Iveković je umjetnica i aktivistica u čijem su radu oba aspekta, i umjetnost i aktivizam, često integrirana i neodvojiva. Tijekom više od 50 godina, kako u socijalističkoj Jugoslaviji, tako i u današnjem globalnom kapitalističkom okruženju, rad Sanje Iveković u rasponu od feminizma do šireg društvenog i političkog angažmana, zalaže se za rodnu jednakost, antifašizam, emancipaciju kolektivnog pamćenja i solidarnost. Vraćajući se ovom retrospektivom do ranih radova Sanje Iveković, posjetitelji će imati priliku sresti se s njezinim radovima kojima se umjetnica suprotstavlja patrijarhatu, konzumerizmu, autoritarnosti, nacionalizmu, ksenofobiji, brisanju pamćenja, nasilju nad ženama i drugim područjima stvaralačkog otpora.

Skulptura zlatne, trudne žene, Lady Rosa of Luxembourg, izložena u javnom prostoru u Luxembourgu u svjetskim je razmjerima postala jedan od najprepoznatljivijih radova Sanje Iveković. Reinstalacija i resignifikacija tog rada pod nazivom Trudna memorija / Pregnant Memory bit će postavljena ispred MSU u okviru retrospektive.

Poput mnogih izložbi Sanje Iveković, izložba Works of Heart nazvana je prema jednom od umjetničinih radova koji je predstavljen na istoimenoj izložbi u Galeriji Josip Račić u Zagrebu 2001. godine. Iveković je preuzela ovaj naslov sa stranica New York Timesa iz veljače 1994., kada je uz fotografiju i izvješće o pokolju civila na sarajevskoj tržnici objavljen reklamni oglas za ogrlicu s privjeskom u obliku srca za Valentinovo.

Iveković je od ratne fotografije i reklame napravila dva odvojena plakata, uvećavajući i naglašavajući novinsku jukstapoziciju ženskog modela koji reklamira ogrlicu i ranjene žene koja u fotografiji ilustrira izvješće o masakru. Srcolika ogrlica, kao i zatvorene oči žena na obje fotografije, upućuju na jedno moguće tumačenje naslova izložbe, kojim se podcrtava posvećenost umjetnice dekonstrukciji stereotipnih prikaza žena – u ovom slučaju žene kao utjelovljenja emocija i sentimentalnih motiva. Pored toga što upućuje na stereotipe ženskog odnosa prema svijetu, srce je i metafora za umjetnost shvaćenu kao neku vrstu stroja koji istovremeno reagira na, i proizvodi društveno-politički kontekst. Srce u naslovu ove izložbe je i podsjetnik da je našem društvu potrebno više solidarnosti u vremenu kada se krize nižu jedna za drugom.

Sanja Iveković rođena je 1949. godine u Zagrebu, gdje trenutno živi i radi. Pripada umjetničkoj generaciji Nova umjetnička praksa koja se pojavila u Jugoslaviji nakon 1968. Iveković je bila prva umjetnica u tadašnjoj državi i jedna od rijetkih u tzv. Istočnoj Europi koja je u to vrijeme zauzela snažan feministički stav istaknut u njezinoj praksi i danas. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim bijenalima i velikim izložbama. U svojoj umjetničkoj praksi istražuje i propituje sociopolitičke teme, fokusirajući se na strategije i metode otpora vladajućim odnosima moći, dok je glavno obilježje njezina rada progovaranje iz pozicije ženskog subjekta. Uz umjetničku djelatnost, bavi se ženskim aktivizmom te je osnivačica i članica nekoliko hrvatskih ženskih nevladinih organizacija.