Posjetila sam Grand Egyptian Museum – čudesan susret s pet tisućljeća egipatske povijesti
- Smješten na visoravni Giza, na svega nekoliko kilometara od slavnih piramida, zamišljen je kao suvremena kulturna institucija koja će egipatsku baštinu predstaviti na način dostojan njezine važnosti
- Mjesto je impresivno samo opo sebi, ne samo dragulj arhitekture, već i kulture, povijesti, jedno od onih mjesta na kojemu se možeš zadržati čitav dan...
- Tik pored Caira, na rubu Sahare nalazi se dom brojnih artefakata koji su obilježili povijest čovječanstva, na tisuće predmeta koji nas uče o razvoju civilizacije
Već sama činjenica da se Grand Egyptian Museum nalazi nedaleko od piramida u Gizi daje mu poseban kontekst: na jednom mjestu stanuju drevna egipatska civilizacija, nevjerojatna umjetnička i graditeljska ostavština te suvremena muzejska arhitektura. Ovdje se ne dolazi samo pogledati stare predmete, nego pokušati razumjeti civilizaciju koja već tisućama godina fascinira svijet.
Grand Egyptian Museum, poznat i pod kraticom GEM, zamišljen je kao najveći arheološki muzej posvećen jednoj civilizaciji. Njegova je zadaća predstaviti egipatsku povijest u iznimno širokom rasponu, od prapovijesnih razdoblja do grčko-rimskog doba, ali i pokazati kako su Egipćani živjeli, vjerovali, stvarali, gradili i promišljali život i smrt. Njegova važnost nije samo u veličini zbirke, nego u činjenici da na jednom mjestu okuplja i suvremeno interpretira golemo kulturno nasljeđe Egipta.
Ideja o njegovoj izgradnji javlja se još 1992. godine, a kamen temeljac položen je 2002. Nakon međunarodnog arhitektonskog natječaja odabran je projekt irskog studija Heneghan Peng Architects. Gradnja je počela 2005., a muzej je službeno otvoren 1. studenoga 2025. godine. Smješten na visoravni Giza, na svega nekoliko kilometara od slavnih piramida, zamišljen je kao suvremena kulturna institucija koja će egipatsku baštinu predstaviti na način dostojan njezine važnosti.
Već je sama arhitektura dio doživljaja. Geometrija zgrade, njezine velike staklene površine i trokutasti motivi uspostavljaju dijalog s piramidama koje se nalaze u neposrednoj blizini. Riječ je o suvremenoj interpretaciji oblika i proporcija drevne arhitekture. Muzej je zamišljen tako da posjetiteljima pruži osjećaj povezanosti s prostorom u kojem je nastala jedna od najvažnijih civilizacija ljudske povijesti – iz velike prostorije pruža se pogled na same piramide.
Čim se uđe, tu je monumentalni kip Ramzesa II., visok više od jedanaest metara i težak oko 83 tone. Teško je ostati ravnodušan pred takvim susretom s poviješću. Kip nije samo impresivan zbog svojih dimenzija; on simbolizira moć faraona, ali i iznimnu vještinu drevnih egipatskih kipara koji su u kamenu uspjeli sačuvati ljudski lik, autoritet i ideju vječnosti.
Jedan od najdojmljivijih dijelova muzeja svakako je Veliko stubište, Grand Staircase, uz koje su raspoređene monumentalne skulpture faraona, kraljica i božanstava. Uspon stubištem postaje svojevrsno putovanje kroz egipatsku povijest. Skulpture su predstavljene u prostoru koji im omogućuje da se sagledaju iz različitih perspektiva, a njihova veličina i položaj podsjećaju na način na koji su nekoć dominirale hramovima i javnim prostorima. Muzejski postav tako ne izlaže samo predmete nego nastoji dočarati i njihov izvorni kontekst.
Zvijezda muzeja je i zbirka predmeta iz grobnice faraona Tutankamona, koju je 1922. godine u Dolini kraljeva otkrio britanski arheolog i egiptolog Howard Carter. Više od pet tisuća predmeta iz njegove grobnice prvi je put okupljeno na jednom mjestu. Među njima su zlatna pogrebna maska, nakit, namještaj, kola, ceremonijalni predmeti i brojni predmeti svakodnevne uporabe. Ona ne govori samo o bogatstvu mladog faraona, nego otkriva koliko su pažnje, znanja i simbolike Egipćani posvećivali zagrobnom životu. Predmeti koje su polagali uz pokojnika trebali su mu osigurati sve što će mu biti potrebno na putovanju u vječnost.
Ipak, vrijednost Grand Egyptian Museuma ne svodi se na Tutankamona i faraonsko zlato. Njegove stalne galerije obuhvaćaju razdoblje od prapovijesti do grčko-rimskog doba, a predmeti su organizirani kronološki i tematski. Uz vladare i njihove monumentalne spomenike, predstavljeni su i svakodnevni životi ljudi: njihova odjeća, alati, nakit, obredi, pisanje, obiteljski život i zanati. Takav pristup omogućuje da drevni Egipat ne promatramo samo kao civilizaciju faraona i piramida, nego kao složeno društvo u kojem su živjeli, radili i stvarali milijuni ljudi.
Važan dio muzeja čini i konzervatorsko-restauratorski centar, u kojem se arheološki predmeti istražuju, dokumentiraju, čuvaju i obnavljaju. To je možda manje vidljiva, ali iznimno važna dimenzija cijelog projekta. Muzej nije samo mjesto izlaganja blaga iz prošlosti, nego i znanstvena institucija koja sudjeluje u njegovu očuvanju za buduće generacije. Suvremene tehnologije, specijalizirani laboratoriji i novi načini prezentacije omogućuju da se predmeti bolje razumiju, a njihova osjetljiva struktura zaštiti.
Za mene je posjet Grand Egyptian Museumu bio i susret s razmjerima ljudske kreativnosti. Kada se nađete pred predmetima izrađenima prije nekoliko tisuća godina, počinjete drukčije razmišljati o vremenu, umjetnosti i potrebi čovjeka da iza sebe ostavi trag. Egipćani su imali iznimno razvijen osjećaj za oblik, proporciju, materijal i simboliku. Njihova umjetnost nije bila odvojena od života, religije i društva; sve je bilo povezano u jedinstven sustav vjerovanja i vizualnog izražavanja.
Grand Egyptian Museum je atrakcija, ali i golemi projekt očuvanja i predstavljanja egipatske kulturne baštine, ali i važna poruka o tome koliko je nasljeđe jedne civilizacije dio zajedničke svjetske povijesti. Iz njega izlazite s jasnijom slikom o drevnom Egiptu, ali i s osjećajem da je pred nama još mnogo toga što tek trebamo istražiti i razumjeti.