Permakulturu često opisuju kao ekološki dizajn koji oponaša prirodne procese, ali Ivan napominje kako permakultura nema veze sa organskim vrtlarstvom kako se često misli: “Vrtlarenje je dio permakulture, uz mnoge druge vještine kao što su gradnja prirodnim materijalima, korištenje obnovljive energije itd. Teško da postoji “permakulturni povtnjak” kao takav, ali u vrtlarenju svakako možemo primjeniti neka od permakulturnih rješenja” kaže Ivan. Permakultura je zapravo poseban pogled na svijet koji obuhvaća brigu za naš planet, brigu za ljude i pravilnu raspodjelu dobara. Samim time, permakultura ne utječe samo na zelene površine, nego i na odnose među ljudima, arhitekturu I urbanizam, energetiku te svaki drugi aspekt našeg života.

Kao primjer uvođenja permakulturnih tehnika u prosječan vrt ističe oponašanje prirodnih procesa. “Dat ću vam primjer: možete li napraviti vrt onako kako u prirodi djeluje šuma? Šuma je generator najplodnijeg tla - možete li postići nešto slično? Ako razmišljate tim smjerom, primjetit ćete da je šumsko tlo permanentno pokriveno organskim materijalom, dok je tipična oranica (ili tipična gredica) gola i preorana. Tu polako počinjemo shvaćati i zašto je šumsko tlo plodno i vlažno” objašnjava osnivač Ureda za permakulturu Hrvatske.

Kao još jedan zanimljiv način uvođenja permakulture u vrt je razmišljanje o izloženosti vrta suncu. Kaže kako se količina svjetlosti može regulirati, ali i biljke posaditi tako da pomažu jedna na drugu. Recikliranje otpadnih voda iz kućanstva i  iskorištavanje prostora na energetski što prihvatljiviji način također spadaju u permakuturu. “A onda možete razmišljati ovako: dobro, ako to mogu na vikendici, mogu li u gradskom dvorištu? Na terasi, na balkonu, u sanduku…? U povjerenju, trenutno radimo na potpuno vertikalnim vrtovima: zamislite zid iz kojeg raste salata, i nećete puno pogriješiti” otkriva naš sugovornik.

Prednosti permakulture

Uvođenje sasvim novog načina vrtlarenja i promjena cijelog načina razmišljanja mnogima se čini komplicirana, ali permakulturni pristup ima svoje prednosti. Jedna od njih je manja količina fizičkog rada. “Uvedete li “malčiranje”, dakle nastiranje sijenom, slamom (kartonom, lišćem i sl.) i prekrižite duboko prekopavanje gredica u proljeće i okopavanje korova (plijevljenje), već ste izbacili najteži posao. Odmah trebate i manje vode, odnosno, vrt se manje isušuje. Ako dodate korištenje reciklirane otpadne vode, zatim i korištenje kišnice, bilanca vode se drastično mijenja. U permakulturi kažemo: ne ovisimo o zatečenoj kakvoći zemlje - već stvaramo više plodnog tla. Stvaramo više vode, stvaramo više energije za kućanstvo” ističe Ivan i dodaje ”I ne samo to: neovisnost (barem djelomična, ako govorimo o povrću iz vrta) je važna i na široj skali. Zapravo je budućnost naše opskrbe hranom prilično neizvjesna. Industrijska proizvodnja hrane direkto je vezana na naftu, njenu dostupnost i cijenu. Sadašnja cijena nafte (benzina) nije se mogla očekivati prije samo nekoliko godina. Hipotetski, pretpostavite da se sadašnja cijena nafte udvostruči, i probajte zamisliti što to znači za cijenu hrane na tržnici ili u supermarketu. Dodajte tome još i klimatski kaos, koji poljoprivrednu industriju čini još nestabilnijom, i primjetit ćete da “alternativnije” znanje o vrtlarenju ima vrijednosti koja na prvi pogled možda nisu očite.”

Ako ste shvatili da je permakultura idealna za vas, educirajte se kako bi svoj okoliš učinili što prihvatljivijim. Ivan savjetuje da krenete polako i spontano: “Mnogi počinju s par savjeta od poznanika ili malim priručnikom za organsko vrtlarenje. Sama permakultura, koja očito uključuje širi spektar vještina za integralnu samoodrživost, previše je kompleksna da se ispriča na kavi ili u priručniku. Tu trebate neku sustavniju edukaciju; oboružajte se debelim knjigama ili raspitajte o tečajevima u vašoj blizini.”

Više o permakulturi možete saznati na stranicama Ureda za permakulturu Hrvatske.