• Ponekad situacije od nas zahtijevaju što čišću i jasniju upotrebu hrvatskog standardnog jezika
• U inspirativnoj knjizi jezikoslovke Nives Opačić pronašli nekoliko primjera za čiji način upotrebe većina nas nije sigurna
• Kako upotrebljavati futur I, prijedloge s/sa i ostale gramatičke savjete zmeđu ostalog, možeš saznati u nastavku

Među najteže jezike na svijetu nerijetko se ubraja i hrvatski jezik, a web stranica koja se bavi rangiranjem mnogočega, ranker.com, prema glasovima čitatelja smjestila ga je čak na visoko šesto mjesto s obzirom na kompliciranost. Za usporedbu, engleski jezik rangiran je kao četvrti najlakši jezik za učenje. Samo su rijetki koji se mogu pohvaliti besprijekornim i savršenim znanjem hrvatskog standardnog jezika. Mnoštvo gramatičkih pravila i sve ostale postavke jezika uz brojne specifičnosti svakodnevno postavljaju male zamke u izgovoru i pisanju.

Love&Sex Stručnjaci tvrde da postoji 5 različitih jezika ljubavi – znaš li kojim ti govoriš?

Kako bismo izbjegle situacije u kojima griješimo i naučile nešto novo donosimo ti nekoliko primjera koji u hrvatsku jeziku predstavljaju kamen spoticanja. Inspirirala nas je jezikoslovka, znanstvenica, filologinja i književnica Nives Opačić koja u svojoj knjizi ''Reci mi to kratko i jasno'' na zanimljiv način predstavlja gramatiku našeg jezika. 

Slijedeći / Sljedeći 

Oblik slijedeći jest glagolski prilog sadašnji. Ako kažemo da ćemo slijedeći tramvajsku prugu, stići na glavni gradski trg, onda smo glagolskom prilogu sadašnjem pridali i njegovo značenje: dok slijedimo, ako slijedimo tramvajsku prugu, stići ćemo na odredište. No glagolski prilozi (i sadašnji i prošli) mogu postati pridjevi, a onda dolazi do promjene -ije u -je. Na primjer: sljedeći put budite pažljiviji, sljedeća točka dnevnog reda; sljedeći tjedan. 

Dakle: slijedeći ako izražavamo glagolski prilog sadašnji; sljedeći ako je riječ o pridjevu.

Zbog / radi

Jedno izriče uzrok (zbog), drugo namjeru (radi). Pogrešno je npr.: Nisam napravio zadaću radi toga što nisam imao vremena, a pravilno je: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena. Međutim, natpisi na lokalima: ''Zatvoreno zbog preuređenja''; i: ''Zatvoreno radi preuređenja'' ne moraju biti pogrešni. ''Zatvorena zbog preuređenja'' znači da je zatvoreno zašto što se lokal preuređuje, a ''Zatvoreno radi preuređenja'' znači da je zatvoren da bi se preuredio. 

S / sa

''Danas je u hrvatskom jeziku uglavnom sve naopako. Ondje gdje bi trebalo reći jedno, možeš se kladiti da ćeš naći ono drugo'', piše Nives Opačić. Jasno je pravilo kada se upotrebljava prijedlog u obliku s, kada u obliku sa. Prijedlog se upotrebljava u obliku kada riječ koja slijedi počinje kojim od ovih suglasnika: s, š, z, ž; suglasničkim skupinama teška izgovora: ks, ps, pč, pš; uz brojeve ili kada iza prijedloga sa ne slijedi riječ, negmo samostalno slovo. Iznimka je kad se piše sa mnom, dakle s A. 

Dakle, valjda reći: sa ženom, sa Ksenijom, sa psom,s a 10, sa deset, sa p. itd. 

Futur I 

U uporabi futura I valja pripaziti na položaj glagolske enklitike (ću, ćeš...) jer nije svejedno gdje se ona nalazi. A može se nalaziti ispred infinitiva i iza njega. Ako se nađe iza infinitiva (s kojim onda čini jednu naglasnu cjelinu) treba upotrijebiti krnji infinitiv (dakle bez krajnjega -i). S gledišta standardnog dobro je samo: bit ću, bit ćemo, pjevat ćeš, plesat ćete... 

Dakle, ne plesati ću, pjevati ćeš, plesati ćete!

Posljednji / zadnji

Što znači zadnji? Znači onaj koji je na kraju niza, reda. (Zadnji red u kinu, zadnja kuća u nizu). Posljednji znači onaj koji je na kraju zbivanja u vremenu (posljednji pozdrav dragom pokojniku). Zadnji bi trebalo ograničiti na kraj niza, a posljednji na ono što se ne nastavlja. ''Ovo mi je danas zadnji zalogaj, nadam se ne i posljednji (u životu).

Radije / rađe

U razgovornom jeziku oblik rađe je vrlo čest. No s gledišta standardnog jezika, on je pogrešan. Pravilan je oblik radije. On je i skladu s tvorbom komparativa. Naime, većina jednakosložnih pridjeva s kratkosilaznim naglaskom u pozitivu (npr. star pa tako i rad) tvori komparativ s nastavkom -iji. Kako se stupnjevati, osim pridjeva, mogu i neki prilozi, komparativni oblik priloga rado pravilno će glasiti radije. 

No međutim

U ovom primjeru govorimo o nepotrebnom gomilanju riječi istoga (ili vrlo sličnoga) značenja. ''No'' je suprotni veznik, a i prilog ''međutim'' upotrebljava se kao veznik u suprotnim rečenicama, Dakle, ili jedno ili drugo, a ne jedno i drugo. Ne treba umnožavati ove veznike, jer su i jedan i drugi sasvim dovoljni. Dakle, ne treba se ravnati po onoj ''Dao Bog veći kup!''. 

Tijekom / tokom

Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
Pravilno je: tijekom godine, tijekom Drugoga svjetskog rata, tijekom života.
Riječ tok odnosi se na rijeke te se, primjerice, isti dijeli na gornji, srednji i donji.