Ovih 5 osobina koje svi dijelimo određuju našu karijeru, ljubav i sreću
- Iako svi volimo vjerovati da smo jedinstveni, psihologija pokazuje da naše osobnosti počivaju na istim temeljima - takozvanom modelu 'velikih pet' osobina
- To su otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, spremnost na suradnju i neuroticizam, a svatko od nas posjeduje svoju posebnu kombinaciju i intenzitet tih dimenzija
- Razumijevanje ovog modela ne umanjuje našu posebnost, ali nam zato pomaže bolje shvatiti sebe, svoje odnose i način na koji doživljavamo svijet
Svi volimo vjerovati da smo posebni, jedinstveni i potpuno drugačiji od drugih. Pa ipak, moderna psihologija sugerira da, unatoč tome što je svatko od nas neponovljiva kombinacija misli, osjećaja i ponašanja, svi dijelimo istu temeljnu strukturu ličnosti. Perfekcionizam, ekstrovertiranost, anksioznost, otvorenost novim iskustvima i spremnost na suradnju pet je ključnih komponenti od kojih smo, kako kažu stručnjaci, svi satkani, a razlika je 'samo' u tome kako su te komponente raspoređene i koliko su kod svakog pojedinca izražene.
Što je 'velikih pet'?
Spomenute komponente temelj su najprihvaćenijeg znanstvenog modela za mjerenje i opisivanje ljudske ličnosti, poznatog kao 'velikih pet', a koji je nastao na temelju takozvane leksičke hipoteze - ideje da su sve važne osobine ličnosti zapisane u jeziku kojim se služimo. Istraživači poput Gordona Allporta i Henryja Odberta analizirali su tisuće pridjeva iz rječnika kojima opisujemo ljude i, koristeći statističke metode, otkrili da se oni grupiraju oko pet širokih cjelina.
Ovih se pet cjelina često pamti po akronimu 'OCEAN':
- Openness ili otvorenost novim iskustvima;
- Conscientiousness ili savjesnost, povezana s perfekcionizmom i organiziranošću;
- Extraversion ili ekstrovertiranost;
- Agreeableness ili spremnost na suradnju;
- Neuroticism ili sklonost anksioznosti i negativnim emocijama.
Ono što je ključno razumjeti je da ovo nisu tipovi ličnosti u koje se ljudi svrstavaju. Ne postoje čisti ekstroverti ili introverti, već svaka od ovih pet osobina predstavlja kontinuum, a većina nas nalazi se negdje u sredini, s manjim ili većim sklonostima prema jednom od ekstrema. Jedinstvena kombinacija ovih pet faktora stvara složeni mozaik naše osobnosti, utječući na naše odnose, karijeru i općenito zadovoljstvo životom.
Otvorenost prema iskustvima
Ova cjelina opisuje našu znatiželju, kreativnost i spremnost da prihvatimo nove ideje. Osobe s visokom razinom otvorenosti su maštovite, intelektualno znatiželjne i uživaju u umjetnosti, avanturama i nekonvencionalnim idejama. S druge strane, osobe s niskom razinom otvorenosti preferiraju rutinu i poznato okruženje te su praktične, drže se tradicije i nerijetko su skeptične prema promjenama.
Savjesnost (i njezin odraz u perfekcionizmu)
Savjesnost se odnosi na našu sposobnost samokontrole, organiziranosti i ustrajnosti u ostvarivanju ciljeva. Visoko savjesne osobe su disciplinirane, pouzdane i detaljne te ih često opisujemo kao perfekcioniste. One su sposobne odgoditi trenutačno zadovoljstvo radi dugoročnog uspjeha. Nasuprot njima, osobe niske savjesnosti su impulzivnije, spontanije i ponekad neorganizirane, a što im može otežati dovršavanje zadataka.
Ekstrovertiranost
Ekstraverzija opisuje odakle crpimo energiju. Ekstroverti je dobivaju iz vanjskog svijeta i kroz interakciju s ljudima. Oni su društveni, energični, asertivni i uživaju biti u centru pažnje. Introverti, koji se nalaze na suprotnom kraju spektra, energiju obnavljaju u samoći. Oni su promišljeniji, rezerviraniji i preferiraju manje, ali dublje socijalne kontakte. Važno je napomenuti da introvertiranost nije isto što i sramežljivost.
Spremnost na suradnju
Ova osobina mjeri našu opću brigu za socijalnu harmoniju. Visoko ugodne osobe su suosjećajne, ljubazne, spremne na suradnju i kompromis. Vjeruju drugima i cijene dobre međuljudske odnose. Osobe s niskom razinom spremnosti na suradnju sklonije su staviti vlastite interese ispred tuđih, mogu biti kompetitivne, skeptične i ponekad percipirane kao nepristupačne ili svadljive.
Neuroticizam (i sklonost anksioznosti)
Neuroticizam, koji se često naziva i emocionalna nestabilnost, opisuje sklonost doživljavanju negativnih emocija poput anksioznosti, tuge, ljutnje i stresa. Osobe s visokim neuroticizmom emocionalno su reaktivnije i osjetljivije na stresore. S druge strane spektra nalaze se emocionalno stabilne osobe koje su smirene, samopouzdane i otpornije na životne izazove.
Važnost 'velikih pet'
Razumijevanje modela 'velikih pet' nije samo akademska vježba. Naime, istraživanja su pokazala da su ove osobine iznenađujuće dobri prediktori važnih životnih ishoda. Primjerice, savjesnost je snažno povezana s akademskim i poslovnim uspjehom, dok je visoki neuroticizam faktor rizika za razvoj mentalnih poteškoća poput depresije i anksioznih poremećaja.
Osobine su relativno stabilne tijekom života, iako se blago mijenjaju s godinama - postajemo ugodniji i savjesniji, a manje neurotični. Studije na blizancima pokazale su da je oko 50% varijacija u ovim osobinama nasljedno, dok ostatak oblikuju okolina i životna iskustva.
U konačnici, spoznaja da dijelimo istih pet temeljnih 'građevnih blokova' ne umanjuje našu jedinstvenost. Štoviše, upravo suprotno, beskonačne kombinacije i nijanse unutar ovih pet dimenzija ono su što stvara bogatstvo i raznolikost ljudskih ličnosti, a razumijevanje ovog modela samo je vrijedan alat za bolje upoznavanje samih sebe i ljudi oko nas.