• Možda kao mali nismo znali cijeniti mamine i bakine savjete
• No, kad odrastemo, shvatimo koliko su dragocjeni, pogotovo kad dobijemo vlastitu djecu
• Kolumnistica miss7 Nevena Rendeli otkriva kako sada zdrave navike koje joj je usadila njezina baka prenosi svojoj djeci 

Često se uhvatim kako bez puno razmišljanja ponavljam iste rečenice koje su meni, kad sam bila mala, izgovarali mama, tata ili baka. „Obuci potkošulju, nema veze što je vani plus 36 u hladu“, „ne hodaj bosa, prehladit ćeš se“, „nemoj sjediti na betonu nećeš nikada roditi“, „propuh je, bolit će te križa“. Ova zadnja mi je bila omiljena. Taj legendarni propuh zbog kojeg moj otac i dan danas viče iz svoje sobe kad uđem kod njih u stan i ne zatvorim iste sekunde vrata je poput čudovišta iz Loch Nessa - svi o njemu govore, a nitko ga zapravo nije vidio.
Doduše, danas me stvarno znaju boljeti 'križa', no pripisujem to više svojim 40-ima nego inatu koji su u meni izazivale ta besmislena upozorenja za koja sam mislila da su stvorena samo kako bi odrasli mogli nešto po cijele božje dane govoriti. Najsmiješnije je što su vjerojatno i njima tako govorili kad su bili mali pa su te rečenice postale dio kolektivne svijesti koje se prenose s generaciju na generaciju. Nešto kao dota u Dalmaciji, htio ne htio, dobiješ je kod udaje, i eno je stoji u ormaru netaknuta. Znate kako kažu, bolje da umre selo nego običaji.

No za neke običaje tek danas, kad sam i sama mama, uviđam koliko su me oblikovali. Na primjer, moja baka koja je rođena pri kraju 1. svjetskog rata živjela je 99 godina, a gotovo je sve do svog kraja barem jednom dnevno izlazila iz kuće i šetala oko kvarta. Pritom je cijeli svoj odrasli život živjela na 4. katu stare zgrade u centru bez lifta i bez pomoći se penjala i silazila dok je u potpunosti nisu izdale noge. Kad bih ju pitala otkud joj takva snaga, odmahnula bi rukom i rekla nešto tipa: „Ah, ćerce moja, ja sam svaki dan pješačila deset kilometara do škole i isto toliko nazad, u ratu sam propješačila od Šuice do Trsta, pa što ne bih mogla ovih par stepenica.“
Kad bih se uspuhala penjući se istim stepenicama i proklinjući život s troje male djece u zgradi sa sto stepenica, sjetila bih se te rečenice. Sigurna sam da mi je baka zapravo ugradila želju za kretanjem, za rekreacijom, a da to uopće nije ni namjeravala. Barem ne u obliku u kojem ja to danas radim - trčim, planinarim, gradom se vozim na biciklu, umjesto da idem tramvajem, radije šetam. Njoj bi vjerojatno bilo smiješno moje trčanje u krug određenim tempom, bicikl nikada nije naučila voziti, ali ta suštinska potreba za kretanjem, sigurna sam, omogućila joj je dugovječnost.
Isto tako, čaša mlijeka koju sam morala popiti svako jutro prije izlaska iz kuće bila je još jedna odgojna navika koja se nije mogla izbjeći.
Kod nas doma uvijek se pilo Dukat mlijeko jer je moja baka vjerovala da je najsličnije onom koje je ona kao mala pila nakon što bi pomuzla kravu Šarenicu. Kako ih je bilo devetero braće i sestara, krava Šarenica bila je glavni izvor hranjivih tvari i vitamina u njihovom djetinjstvu. Kasnije, kad se preselila u Zagreb, čaša mlijeka ostala je podsjetnik na možda ne sasvim lako, ali sigurno na jedan način zdravo djetinjstvo kakvo je željela i svojim unucima. Samo najbolje i najzdravije. Ni manje, ni više nego ono što ja danas želim svojoj djeci.

Žene su u istraživanju Woman's Choice odabrale Dukat kao omiljeni brend mlijeka  2021. godine, a srca potrošačica diljem zemlje Dukat trajno mlijeko s 2,8 % mliječne masti osvaja prirodnim i blagim okusom te bogatstvom sačuvanih hranjivih nutrijenata prirodno prisutnih u mlijeku. Nutritivna vrijednost Dukat trajnog mlijeka sačuvana je zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji za preradu mlijeka.
Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u zemlji i svježe mlijeko svakodnevno otkupljuje s više od 2.000 malih, srednje velikih i velikih mliječni farmi. Osim toga, čak 50 posto Dukatovih kooperanata čine mala obiteljska gospodarstva diljem zemlje. Stoga Dukat mlijeko ponosno nosi oznaku Mlijeko hrvatskih farmi, koja jamči najbolju kvalitetu i domaće porijeklo mlijeka, a više informacija o posvećenosti Dukata domaćem mljekarstvu, hrvatskom selu, farmerima i ljubavi prema svakoj litri proizvedenog mlijeka pronađi na novoj web stranici Posvećen mlijeku od 1912.