• Nakon sunca, mora i ljenčarenja, osobito je teško vratiti se u svakodnevicu
• Nakon odmora neizbježno opet dolazi odlazak na posao, što za mnoge nije laka zadaća
• Donosimo savjete stručnjaka kako olakšati povratak u ured – i kako istinski produžiti osjećaj odmora

Za mnoge kraj ljeta znači i kraj velike sezone odmora. Dugi godišnji odmor obično je već iskorišten, sljedeći možda neće biti prije Božića – a prije toga očekuje nas dugo, kišovito razdoblje sve tmurnijih radnih dana. A to može biti vrlo depresivno, naravno, jer su sloboda godišnjeg odmora i sjećanja na lješkarenje na plaži ili uz bazen još uvijek tako živi. Nekako se, ipak, moramo ponovno sabrati. Stručnjaci za psihologiju rada otkrivaju kako se možeš riješiti tzv. poslijepraznične depresije.

Poslijepraznična depresija nije uvijek ista: kako prepoznati je li tvoja nezdrava?

Psiholozi tvrde je poslijepraznična depresivnost jedan od najnormalnijih osjećaja na svijetu. Uostalom, često koristimo godišnji odmor kako bismo se češće družili s prijateljima, opuštali se i otkrivali nova mjesta – a to su stvari za koje nema vrmena u svakodnevnom radnom životu. I sasvim je prirodno poželjeti da ovo vrijeme nikada ne završi. Međutim, moraš slušati svoje tijelo kako bi utvrdila je li nevoljkost za povratak na posao jednostavno dio normalne, višednevne prijelazne faze ili seže dublje.

Prijelaz s godišnjeg odmora na posao može biti posebno težak za one koji su nezadovoljni svojim poslom, objašnjavaju stručnjaci. Ako je povratak na posao popraćen snažnom nelagodom, potrebno je ispitati što ne funkcionira između nas i radnog okruženja. Kad je riječ o vraćanju entuzijazma za rad, stručnjaci stoga razlikuju tri stupnja „depresije“ i za svaki preporučuju drugačiji pristup.

3 oblika poslijepraznične depresije – i što učiniti u vezi s njima

Stručnjaci razlikuju tri pojma i stupnja poslijeprazničnog bluesa: sindrom „nakon odmora“ („post holiday sindrom“), izgaranje (burn-out) i ergofobija (jak i nerazuman strah od posla, rada ili preuzimanja obveza)…

1. Sindrom „nakon odmora“

Sindrom „nakon odmora“ nije bolest, nego normalan emocionalni proces povezan s osobnim zadovoljstvom koje svatko od nas dobiva od posla i obuhvaća niz emocionalnih i fizičkih promjena koje se javljaju po povratku na posao nakon dužeg razdoblja odmora. Ove promjene utječu na svakoga drugačije, ali općenito ne traju dulje od mjesec dana. 

Simptomi uključuju osjećaje tuge, blagu tjeskobu, bezvoljnost i apatiju. Fizički se može manifestirati i kao poteškoće sa spavanjem, glavobolja, opća malaksalost, napetost mišića ili problemi sa želucem.

Tri mentalne vježbe za borbu protiv ovog sindroma:

• Povratak u sadašnjost: budi zahvalna na onome što si doživjela tijekom slobodnog vremena – i nemoj o tome stalno razmišljati. Usredotoči se na ono što je sada važno i vrati se rutini, znajući da će i taj neugodan osjećaj proći. Aktivno prisjećanje odmora i pokušaj da se povratku na posao pristupi s istim opuštenim stavom kao i prema šetnji plažom također može pomoći.

• Nemoj dramiti, nego relativiziraj: podsjeti se na stvarnost – možda odmor nije bio savršen, a povratak u svakodnevicu nije baš tako loš kao što misliš. Pokušaj aktivno razmišljati o svim stvarima koje su te živcirale na odmoru - od dosadnih komaraca do tuša u apartmanu koji je bio premalen. Odjednom bi svakodnevni život mogla vidjeti u potpuno drugačijem svjetlu.

• Opusti se: odredi prioritete svojih zadataka, izbjegavaj maratonske sastanke i nemoj pokušavati sve obaviti prvog dana nakon povratka na posao. Povratak u rutinu, osobito nakon nekoliko dana ili tjedana izbivanja, ne događa se preko noći. Također je lijepo pokušati zadržati neke od svojih rutina s odmora u svakodnevnom životu. Možda bi mogla prošetati do slastičarnice iza ugla nakon posla ili se navečer opuštati uz koktel i svjetlost svijeća na balkonu – i ostaviti svoj popis obaveza da miruje neko vrijeme.

2. Izgaranje (burn-out)

Ako i dalje,  danima ili tjednima nakon odmora, osjećaš veliku nevoljkost da se vratiš na posao, trebala bi poslušati svoje tijelo. Izgaranje također može biti razlog tvoje demotivacije. Ako sumnjaš da bi to mogao biti burn-out, trebala bi što je više moguće raščistiti radni dan i svesti ga na goli minimuma. Ukloni distrakcije koje uzrokuju nepotreban stres. Prema stručnjacima, sljedeća četiri savjeta mogu pomoći:

• Postavi si vremenske granice između posla i privatnog života. To znači da nema više poslovnih e-mailova nakon posla, ali ni ručka ispred prijenosnog računala!

• Ograniči si pristup raznim uređajima koji te povezuju s poslom. Kako bi osigurala da su te granice doista učinkovite, ostavi prijenosno računalo u uredu, ako je moguće, zajedno s poslovnim telefonom i svime ostalim što te sprječava da se kod kuće isključiš.

• Pripremi dnevni red i zadatke te ih razumno rasporedi. Nakon odmora trebala bi hitno napraviti popis kojim se može upravljati. Što doista ima prioritet? A što može pričekati do drugog ili čak trećeg tjedna rada?

• Planiraj vrijeme za osobne odnose s kolegama, jer oni su važan čimbenik dobrobiti. Provođenje vremena s kolegama kojima se možeš povjeriti može pomoći kod burn-outa. Možda je preopterećenje poslom čak i problem koji utječe na cijeli tim.

• Podsjeti se zašto radiš ono što radiš. Ako uopće nemaš želju vratiti se na posao, onda je važno da se zapitaš je li ovaj posao uopće za tebe? Možeš li dobiti više vrijednosti od svog rada ako napraviš neke promjene na radnom mjestu? Ili je vrijeme da kreneš dalje?

Life&style Kako oprati ručnike za plažu, da ostanu svježi i mirisni do idućeg godišnjeg odmora?

3. Ergofobija

Treći oblik averzije prema radupoznat je kao ergofobija, to je „iracionalni strah od različitih aspekata rada, bilo prije, tijekom ili nakon radnog dana“. Poput mnogih drugih fobija, proizlazi iz različitih čimbenika - premda je obično povezana sa situacijom ili iskustvom koje je imalo trajan utjecaj na osobu koja od nje pati. U ovom slučaju, stručnjaci preporučuju da se uvijek konzultiraš s terapeutom kako bi naučila specifične strategije suočavanja koje pomažu u identificiranju - i prevladavanju „traume na poslu“. 

Simptomi ergofobije uključuju:

• teškoće s koncentracijom

• ponavljajuće, spiralne negativne misli o poslu izvan radnog vremena

• anksioznost prije početka radnog dana

• fizičke tegobe prije ili tijekom radnog dana (bolovi u trbuhu, glavobolje, napetost mišića itd.) bez medicinskog uzroka

• značajni poremećaji spavanja ili ekstremno odgađanje odlaska na spavanje

Life&style 7 uspomena s putovanja - koje nam ne trebaju. Samo će raditi nered u stanu