S obzirom da su Mieleovi uređaji napravljeni da traju dvostruko dulje od onih drugih proizvođača, odnosno najmanje 20 godina, dizajneri moraju voditi računa o tome da kućanski aparati za nekoliko godina ne izgledaju staromodno. Moraju dakle postići to da njihov proizvod dobro izgleda i 20 godina kasnije i u tome su vrlo uspješni.

Za oblikovanje proizvoda zadužen je Design Center Miele s više od 40 zaposlenih kojem je već devet godina na čelu Andreas Enslin. Enslin je ujedno dopredsjednik Udruge VDID njemačkih industrijskih dizajnera. Kako razmišljaju Mieleovi dizajneri, kakvu budućnost kreiraju i kako će izgledati futurističke kuhinje i kućanstva - zainteresirani su imali priliku doznati na Enslinovu predavanju «Sklad tehnologije i dizajna životnog prostora», koje je organizirala hrvatska podružnica Mielea.

«Iza vaše kuhinje krije se mnogo više nego što ste ikada pomislili. Dizajn je univerzalni jezik. On ne služi samo oblikovanju proizvoda, već je proizvod rezultat dizajna. Dizajneri grade mostove između tehnologije i ljudi, dizajn i tehnologija nisu protivnici već moraju surađivati. Industrijski dizajneri nisu samo tehničari, oni su i psiholozi. Moraju razumijevati kako ljudi funkcioniraju, razmišljati na način - kako mogu budućnost prenijeti drugima, a da oni vjeruju u to. Usto, moraju voditi računa ne samo o tome što kupac treba danas, nego i o njegovim budućim zahtjevima i potrebama. Shvatite li sve to ozbiljno, uspjet ćete formulirati zajednički nazivnik i ispuniti buduća kupčeva očekivanja. A opet, ako je nešto prelijepo i savršeno, izaziva dvojbe jer je suprotno našem životnom iskustvu. Zbunjuje nas i tome prelijepom često ne vjerujemo. Dakle, bolje su prihvaćene stvari koje nisu prelijepe. A sam da razvoj nekog proizvoda traje oko pet godina», uvodno je kazao Enslin.

Ljudsko ponašanje podliježe određenim obrascima, a niz je primjera kako dizajn formira odluku o kupnji nekog proizvoda.

«Obrazaca je mnogo i u dizajnu i možete ih koristiti ali ih morate poznavati kako ne biste postigli efekt suprotan od onoga koji želite. To svjesno oblikovanje postaje vrijednost koja se čak može i ekonomski iskazati», kazao je.

Kao i kod ljudi, evolucija se događa i kod stvari, pa tako i kod kuhinja, čiji je razvoj pratio promjene u ulozi žene u društvu, kao i promjene u društvu samom.

«Prva ugradbena kuhinja predstavljena je 1926. godine na Trade Show-u u Frankfurtu, a izumila ju je prva austrijska arhitektica Margarete Schütte-Lihotzky i ušla u povijest. Svoju je kuhinju nazvala 'ženskim laboratorijem'. Do danas je ugradbena kuhinja doživjela niz promjena i unapređenja, jer se promijenilo i društvo i način života, ali bit je uvijek bila da se dizajnom poboljša život ljudi. Godina 2011. bila je prva u kojoj je na svijetu više ljudi živjelo u gradovima nego u ruralnim područjima. Globalni lifestyle je isti, ljudi su sve više stiješnjeni u građevinama, pa se morala mijenjati i tehnika u kuhinjama. Dogodile su se i promjene u gradnji samih kuća vezane za potrošnju energije. Teži se tome da kuće same proizvode energiju, umjesto da je samo troše, a pritom kućanski aparati troše blizu polovice potrebne energije cijele kuće. No, kod kućanskih uređaja došlo se do fizikalnih granica kad je riječ o potrošnji energije. Rješenja će se stoga morati tražiti u energetskoj strukturi kuće. Ideja je stvoriti uređaje koji će koristiti energiju same kuće, kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije i emisija CO2. Danas je, dakle, bitna tema sustav, jer pojedinačni proizvodi više nisu dovoljni. Kućanski uređaji u budućnosti će postati dio kuće. Kuhinja budućnosti bit će društvena i radna zona, srce doma, mjesto odakle se upravlja kućom, ali i mjesto zabave i interakcije. A u kuhinji će u budućnosti biti sve više kombiniranih uređaja, jer u urbanom okruženju nema prostora za mnogo uređaja. A proizvod koji ćemo danas dovesti na tržište utjecat će na neki brand u budućnosti. Danas, dakle, kreiramo budućnost», poručio je Enslin.

On je također podsjetio da je u svijetu je danas na raspolaganju sve više tehnologija, snaga računala sve je bliža mogućnostima ljudskog tijela, sve je više mogućnosti korištenja tehnike i ophođenja s njom. Došli smo do točke da takve sustave umrežimo u kuću. Ubrzano se razvija i tehnologija 3D printera, koja je primjerice u Kini doživjela boom u graditeljstvu, pa su tako već isprintali i cijelu kuću površine 200 četvornih metara.

«Dakle u razvoju tehnologije dosegli smo točku od koje se stvari same ubrzavaju. Googleov tehnološki genij i futurist Raymond Kurzweil zastupa teoriju 'tehnološkog singulariteta'. On polazi od toga da postoji točka od koje će tehnika sama razvijati tehniku i od tada će se tehnološki razvoj jako ubrzati. Pretpostavlja se da će tome znatno doprinijeti verbalni unos informacija, odnosno ako postignemo to da strojevi razumiju što im govorimo. Mislim da smo negdje usred tog procesa», zaključio je Enslin.

Na kraju smo pogledali i film kako si Miele ovi stručnjaci zamišljaju život 2030 godine.

Film se može pogledati ovdje