Koliko je uskršnji doručak zdrav (ili nezdrav?) i koliko kalorija može imati, govori nutricionistkinja
- Uskrs samo što nije stigao, a mnogi se najviše vesele bogatoj blagdanskoj trpezi
- Bit će tu svega - šunke, kuhanih jaja, francuske salate, mladog luka... I to već od doručka
- Koliko je jedan uskršnji doručak kaloričan i nutritivno bogat te kako ga učiniti zdravijim, upitali smo nutricionisticu Karmen Matković Melki
- Pročitaj također: Što bi uskrsnog zeku (a i nas) više razveselilo od torte od mrkve? Naša blogerica ima odličan recept
Baš kao i svake godine, na našim će se uskršnjim stolovima naći obilje slasne hrane u kojoj ćemo uživati već od ranog jutra. Tako ćemo već za doručak jesti šunku, kuhana jaja, odnosno pisanice, francusku salatu, mladi luk, rotkvice i slično. Pritom se nećemo previše opterećivati količinom hrane koju ćemo tih dana unijeti u sebe niti kalorijama, ali moramo priznati da nas ipak zanima koliko je jedan uskršnji doručak kaloričan i nutritivno bogat, kako ga možemo učiniti zdravijim... Zato smo se obratili nutricionistici Karmen Matković Melki koja je odgovorila na sva naša pitanja.
Za početak, zanimalo nas je može li se jedan klasični uskršnji doručak smatrati zdravim?
"Jedan tradicionalni uskršnji doručak koji se sastoji od kuhanih jaja, šunke, kruha, rotkvice, mladog luka i francuske salate može i treba biti dio uravnotežene prehrane. Posebice jer je vezan uz tradiciju i obiteljsko okupljanje za stolom, ali i nutritivno gledano, u teoriji, predstavlja kvalitetan obrok", govori nam Karmen.
Objašnjava kako su proteini iz jaja i šunke kompletnog profila aminokiselina - lako su probavljivi i pružaju dulji osjećaj sitosti, da nam ugljikohidrati dolaze iz kruha i povrća u francuskoj salati, a da količina vlakana (koja su jako važna) ovisi o vrsti kruha koji biramo i o količini pojedenih rotkvica i mladog luka. Dodaje kako u ovom obroku potencijalno možemo imati veći udio masti - iz kuhane šunke ako nije uklonjena vidljiva masnoća s mesa i od žumanjka jajeta i majoneze u francuskoj salati, što naravno ovisi o količini tih namirnica u obroku.
"Upravo zato, kao i sve stvari koje zvuče solidno u teoriji, takav obrok, ako se razmišlja o opuštenom blagdanskom jutru, u praksi često postaje kalorijski vrlo bogat obrok. Naime, takvi obroci uz slastice i alkoholna pića nerijetko dosegnu i do 2500 kalorija po obroku, što premašuje ukupne dnevne potrebe većine odraslih", govori Karmen.
No, da bismo uskršnji doručak učinili još kvalitetnijim, odnosno zdravijim i potencijalno s malo manje kalorija, Karmen poručuje kako ga ne moramo drastično mijenjati već 'pametno nutritivno hakirati'. To znači da ćemo nastojati smanjiti masnoće, ubaciti više povrća i kontrolirati porcije.
"Da bismo to napravili, možemo birati kvalitetnije i nemasnije meso, recimo šunku bez vidljivih masnih dijelova i smanjiti dodane masnoće - posebno majonezu koju jednim dijelom možemo zamijeniti grčkim jogurtom ili, još bolje skyrom. Također, treba pripaziti na 'light' proizvode koji često sadrže više škroba i narušavaju ravnotežu nutrijenata stoga je preporuka i više povrća, a manje majoneze u francuskoj salati", objašnjava nam Karmen.
Dodaje i kako ćemo unos vlakana, koji su jako važni za zdravlje probave, najbolje povećati kroz svježe povrće.
"Rotkvice i mladi luk neka ne ostanu samo dekoracija na stolu, a uz francusku salatu savršeno paše i zelena sezonska salata", poručuje Karmen.
Osim što uskršnji doručak, da bi bio zdraviji, možemo malo modificirati kada su sastojci u pitanju, Karmen objašnjava i kako je važna i sama količina hrane koju ćemo pojesti.
"Cilj je uživati u tradicionalnoj hrani, u svojoj obitelji, dragim gostima ali bez pretjerivanja u količinama, što je ruku na srce mnogima upravo najveći izazov. Problem nije u obilnom doručku samom po sebi, već u činjenici da nas sigurno kasnije čeka obilan ručak, pa kolači, pa drijemanje, pa opet kolači i francuska salata uz ostatke od ručka za večeru, sve to uz alkoholna pića i najčešće bez prevelikog kretanja. Stoga, važno je ne natrpavati tanjur, jesti polako i svjesno, pokušati ako je moguće ne uzimati 'repete' ili, upravo, uzeti dvije manje porcije i tako zavarati gladne oči. Isto tako, mnogi se pogube od previše izbora pa je mudro birati ono što zaista želite pojesti, a ne 'sve po malo' i na kraju imati osjećaj prejedanja", objašnjava.
Uz ovako obilnu količinu hrane, važna je i fizička aktivnost za koju smo, priznajemo, pomalo lijeni tijekom ovih dana, ali nutricionistica Karmen poručuje kako se i male stvari broje.
"Ovdje se vodim svojom filozofijom, a to je šetnja s djecom nakon blagdanskog obroka ako vremenska prognoza to dozvoli, a ako ne, nemojmo se lagati, za kretanje je dovoljno i pospremanje posuđa nakon obroka", zaključuje.