• Sve više ljudi diljem svijeta osjeća posljedice tzv. friendflacije - porasta troškova druženja koji prijateljstva pretvaraju u luksuz
• Od skupih večera i putovanja do rođendana koji koštaju kao manje svadbe, društveni život postaje financijski izazov koji mnoge udaljava, a osobito u doba društvenih mreža koje pojačavaju pritisak da sve izgleda 'posebno'
• Stručnjaci upozoravaju da je važno vratiti se suštini prijateljstva - iskrenim razgovorima, zajedničkom vremenu i ritualima koji ne koštaju ništa, ali vrijede puno

Jesi li se možda našla u situaciji da se tjednima, ako ne i mjesecima, pokušavaš uloviti s najboljom prijateljicom, a onda, kada napokon uspijete uskladiti obaveze i dogovoriti vrijeme koje objema odgovara, u zadnji tren krećete smišljati izgovore, nakon što si  shvatila koliko će te druženje koštati?

Mnogi će reći da je prijateljstvo nešto što nema cijenu, no čini se da je ima, i da nije nimalo jeftina. Pozivnica za rođendan više nije samo poziv na piće u lokalnom kafiću, već na vikend putovanje. Obična kava s prijateljicom pretvorila se u trošak od gotovo pet eura. Kino, uz popratne kokice i piće za mnoge je trošak koji si mogu priuštiti tek povremeno. Ako ti sve ovo zvuči poznato, vjerojatno si i sama iskusila fenomen poznat kao 'friendflacija' - rastući trošak druženja koji postaje ozbiljan kamen spoticanja za mnoga prijateljstva.

Ovaj pojam, skovan od engleskih riječi 'friendship' i 'inflation', opisuje situaciju u kojoj troškovi održavanja društvenog života rastu brže od naših primanja, stvarajući financijski, ali i emocionalni pritisak. No, pitanje je kako smo uopće došli do točke u kojoj druženje s najbližima postaje luksuz?

Life&style TikTok misli da ima odgovor na sve ljubavne dileme, stručnjaci kažu da bi viralni testovi mogli biti recept za katastrofu

“Društveni život radikalno se promijenio i sada nosi mnogo veću cijenu”, za Financial Times je izjavila Elizabeth Currid-Halkett, autorica knjige 'The Sum of Small Things'. Rođendani su postali raskošne večere ili vikend-bijegovi, a čak i najobičnija druženja zahtijevaju sve dublje posezanje u džep. 

Statistike su neumoljive. Prema podacima osiguravajuće kuće 'Aviva', prosječni trošak sudjelovanja na djevojačkoj ili momačkoj večeri u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi vrtoglavih 920 eura po osobi, a penje se i do 1420 eura ako se slavlje održava u inozemstvu. Mnoge žene priznaju da ih večera s par prijateljica u lokalnom restoranu, uz koktele ili par boca vina, košta par stotina eura. I ne, ovaj problem nije prisutan samo u svijetu 'odraslih druženja'.

Dok je naša generacija rođendane slavila doma, uz sokove, štapiće i tortu koju bi nam ispekle mame, danas je moderno ići u igraonice, organizirati tematske zabave, potrošiti pravo malo bogatstvo samo na dekoracije i raskošnu tortu, a svakog od uzvanika ispratiti uz prigodni poklon. Baš se evo ovih dana po internetima vode ratovi oko toga je li ok da trosatno druženje za dvadesetero djece stoji gotovo 1300 eura, kao što je to slučaj u jednoj novootvorenoj igraonici u srcu Zagreba.

Situacija je slična i na ostalim kontinentima. Istraživanje portala 'BadCredit.org', provedeno na gotovo 1000 Amerikanaca, otkrilo je da milenijalci u prosjeku troše više od 6600 eura godišnje na prijateljstva, uključujući izlaske, putovanja i posebne prigode, pa nije ni čudo da je čak 42% ispitanika izjavilo kako mora kreirati poseban budžet samo za druženje s prijateljima.

Zašto je i kako druženje postalo luksuz?

Nekoliko je ključnih faktora koji su pridonijeli ovom trendu. Korijeni sežu u razdoblje nakon recesije 2008. godine, kada je 'neupadljiva potrošnja' postala popularna, gurajući ljude prema trošenju na iskustva umjesto na materijalna dobra. Pandemija je taj kulturni pomak dodatno intenzivirala pa su, nakon mjeseci izolacije, ljudi odlučili živjeti punim plućima, a što je često značilo više društvenih aktivnosti i, dakako, više troškova.

Kultura iskustva i pritisak društvenih mreža

Društvene mreže odigrale su ključnu ulogu. Svako druženje, putovanje i proslava detaljno se dokumentiraju i dijele online. Čini se kao da svi neprestano rade te stvari, što samo stvara dodatni pritisak. Prema riječima sociologinje dr. Jenny van Hooff, prijateljstvo se sve više oblikuje kroz potrošačku kulturu i tiho se pretvara u 'izvedbu uspjeha'. Očekivanja rastu, a s njima i nejednakosti među prijateljima s različitim primanjima.

Financijske razlike i tabu zvan 'novac'

Razlike u prihodima unutar istog kruga prijatelja postale su izraženije. Prijateljstva sklopljena tijekom studija, kada su svi bili u sličnoj financijskoj situaciji, dolaze na kušnju godinama kasnije ako zarade nisu usklađene. Novac je i dalje tabu tema, a 'iluzija jednakosti' je ključna za održavanje prijateljstva. Mnogi će se radije financijski rastegnuti kako bi prisustvovali nekom događaju iz straha da ne ugroze odnos, umjesto da iskreno kažu: “Ne mogu si to priuštiti”.

Posljedice su puno ozbiljnije no što bi mnogi pomislili. Istraživanje je pokazalo da je 37% Amerikanaca zanemarilo prijatelje zbog visokih troškova života, a taj postotak raste na čak 44% kod generacije Z. Jedna od deset osoba priznala je da je prekinula prijateljstvo jer je jednostavno - postalo preskupo.

Kako preživjeti 'friendflaciju' bez gubitka prijatelja?

Unatoč sumornoj slici, važno je zapamtiti da su prijateljstva ključna za naše zdravlje. Istraživanja su pokazala da su kvaliteta i količina društvenih veza najbolji prediktori našeg budućeg zdravlja i dugovječnosti, te da su čak i važniji od prehrane ili vježbanja. Srećom, postoje načini kako očuvati prijateljstva bez bankrota.

1. Budite iskreni 

Otvoreno razgovarajte o svojim financijskim ograničenjima. Ako je prijateljstvo snažno, može podnijeti iskrenost. Šutnja može stvoriti ogorčenost, dok će iskren razgovor gotovo uvijek dovesti do rješenja.

2. Predložite alternative

Umjesto da samo kažete 'ne', ponudite druge privlačne, ali jeftinije opcije. Organizirajte zajedničke šetnje, istražite besplatne dane u muzejima ili pronađite restorane s popustima.

3. Vratite se osnovama

Stručnjaci se slažu da je ključ u povratku suštini prijateljstva. Niskobudžetni rituali poput zajedničkog kuhanja kod kuće, dugih razgovora ili večeri društvenih igara mogu biti značajniji od skupih planova. U konačnici, važno je vrednovati povezanost, a ne koliko ćete novaca prilikom druženja potrošiti. 

I ne zaboravi, prijateljstvo nikada ne bi smjelo postati financijski teret. U svijetu koji nas neprestano tjera da svoju naklonost dokazujemo novcem, najveći dar koji možemo dati jedni drugima jest vrijeme, razumijevanje i iskrenost. A to doista jesu vrijednosti koje nemaju cijenu.

Native sadržaj Rituali koje smo zaboravili: Kako nas druženje za stolom povezuje i osnažuje