• Rak dojke pogađa čak 1 od 8 žena. Kako bi oboljela osoba uopće došla do trenutka prihvaćanja vlastite dijagnoze ponekad može proći kroz faze poput poricanja, ljutnje, pregovaranja, depresije pa tek onda prihvaćanja
• Psihologinja objašnjava koje strategije nošenja sa stresom mogu biti korisne za osobe oboljele od raka dojke, kao i koliko je oboljeloj osobi važna podrška u procesu liječenja
• Nova kampanja Cedevite 'Budi TU. Budi CE' osvještava javnost o izazovima s kojima se suočavaju oboljeli od raka dojke i njihovi bližnji te o tome kako im u tom procesu pružiti potrebnu podršku

Osjećaj bespomoćnosti, nesigurnosti, neprestani bolovi, neželjene promjene u vlastitom izgledu, pokušaji davanja objašnjenja okolini, nažalost, postaju izazovna svakodnevica žene oboljele od raka dojke. Iako je ova bolest, koja pogađa čak 1 od 8 žena, primarno tjelesna, na području mentalnog zdravlja može ostaviti značajne posljedice i tako narušiti opće blagostanje oboljele osobe. Glavni razlog zašto je to tako leži u činjenici da dijagnoza raka dojke sa sobom nosi kombinaciju akutnog i kroničnog stresa. Drugim riječima stres kojemu su žene tako izložene je intenzivan i dugog trajanja. Primitak nalaza koji upućuje na dijagnozu već sam po sebi predstavlja snažan stresan događaj koji ponekad nema niti jasnu sliku trajanja samog procesa, što dodatno povećava osjećaj izrazite brige za budućnost. 

Kako bi oboljela osoba uopće došla do trenutka prihvaćanja vlastite dijagnoze ponekad može proći kroz druge velike faze poput poricanja, ljutnje, pregovaranja, depresije pa tek onda prihvaćanja. Svaka faza zasebno nosi brojna pitanja bez jasnih odgovora obojanih izrazito negativnim emocijama. 
Nažalost, samom uspostavom dijagnoze količina izloženosti brojnim stresorima ne prestaje. Svakodnevni osjećaj boli, slabosti i iscrpljenosti, nuspojave liječenja, promjena izgleda, izostanak s posla, promjene u odnosima, pokušaj pronalaska adekvatnog liječnika i tretmana, također, dodatno mogu narušiti mentalno zdravlje oboljele osobe.  

Koje strategije nošenja sa stresom mogu biti korisne za osobe oboljele od raka dojke? 

Kako je imunitet tijekom procesa liječenja prijeko potreban i ne bi došlo do dodatnog narušavanja, potrebno je staviti poseban naglasak na brigu o mentalnom zdravlju i usvajanju adekvatnih strategija nošenja sa stresom u čemu mogu pomoći bližnji, ali posebice i stručnjaci na području mentalnog zdravlja. 

Neovisno o dijagnozi, skloni smo tijekom perioda povećane izloženosti stresu narušiti vlastitu kvalitetu života, što kod žena oboljelih od raka dojke može ostaviti još veće posljedice za tjelesno i mentalno zdravlje. Brza hrana, nedostatak kretanja i nekvalitetan san samo su neki od pokazatelja narušene kvalitete života. Sve su ovo osnovne funkcije koje mogu značajno doprinijeti ili narušiti našu otpornost na stres. Kao netko tko je blizak osobi oboljeloj od raka dojke, važno je pružiti im podršku u održavanju visoke kvalitete života na način da se pomogne u svakodnevnim aktivnostima kako bi je ujedno što lakše i održali. Ukoliko to odgovara oboljeloj osobi, preuzimanjem dijela obaveza možemo smanjiti vjerojatnost dodatnog iscrpljivanja organizma. 

Odabirom adekvatnih namirnica i količina prema preporukama liječnika ili nutricionista, osoba oboljela od raka dojke imat će priliku unositi prave količine energije koje će doprinijeti njezinoj sveukupnoj izdržljivosti, pa joj tako možete pomoći u pripremi obroka. 
Čak i najmanja količina tjelesne aktivnosti doprinosi izgradnji otpornosti na stres. Tjelovježba cikličkog tipa poput brzog hodanja i bicikliranja može povećati lučenje endorfina koji služi kao naš prirodni lijek protiv boli. Endorfin nam pomaže da duže ustrajemo unatoč boli i osjećaju nelagode. Ono što je zanimljivo je ako uključimo i nama drage ljude s kojima ćemo se zezati prije i tijekom tjelovježbe dodatno ćemo povećati vjerojatnost lučenja endorfina. Naravno, razinu opterećenja i vrstu fizičke aktivnosti potrebno je uskladiti s preporukama liječnika i trenutnim stanjem kako ne bi došlo do pretjeranog iscrpljivanja organizma. 

Kako bismo smanjili razdražljivost i anksioznost tijekom dana potrebno je voditi računa i o kvaliteti sna. Već jednostavnim usklađivanjem ritma gdje otprilike u isto vrijeme idemo leći i u isto se probuditi može unaprijediti našu kvalitetu sna. Tako će osoba oboljela od raka dojke nakon brojnog dnevnog iscrpljivanja ipak imati priliku bolje se i odmoriti. 

Velik doprinos nošenju sa stresom mogu imati brojne tehnike relaksacije pri čemu su jedne od vodećih vježbe abdominalnog (trbušnog) disanja i mindfulness meditacije. Redovna primjena trbušnog disanja može pomoći kod usklađivanja našeg živčanog sustava pri čemu će se povećati parasimpatička aktivnost (odgovorna za smanjenje pobuđenosti živčanog sustava) i unaprijediti varijabilitet srčanog ritma koji je česti pokazatelj otpornosti krvožilnog sustava na stres. 

Mindfulness meditacija se isto tako pokazala jako učinkovitom metodom nošenja sa stresom tijekom procesa liječenja. Osobe oboljele od raka dojke sklone su pretjeranom razmišljanju povezanim s prošlim i budućim događajima. To su misli poput Što me je dovelo do ovoga? Jesam li trebala nešto drugo napraviti? Kako će izgledati moja budućnost? Kako će izgledati liječenje? Kakav trag će sve ovo ostaviti na mojim odnosima, poslu ili drugim interesima?. Ovakve misli povećavaju pobuđenost živčanog sustava i dodatno troše organizam. Štoviše, povećavaju rizik od nastanka klinički značajne depresije i/ili anksioznosti. Stoga tehnike poput mindfulness meditacije mogu pomoći kod unapređenja usmjerenosti na ono što doista možemo imati pod kontrolom, a to je sadašnji trenutak. Tako je moguće velike izazove podijeliti na nekoliko manjih koraka i ići dan po dan. 

Kako bi se dodatno smanjila količina negativnih misli, dobro je okupirati se aktivnostima u kojima osoba doista uživa. To su aktivnosti koje mogu dovesti do optimalnog stanja, zvanog flow. U tom stanju osoba uživa, angažirana je, napreduje, nema osjećaj prolaznosti vremena te se na kraju osjeća produktivnom i samopouzdanijom. Aktivnosti poput bojanja, crtanja, ručnog rada i još mnogo toga mogu dati ugodan odmak od svakodnevnih problema i tako napuniti rezerve iscrpljenog organizma. 

Također, vođenje dnevnika može doprinijeti razumijevanju vlastitog stanja, misli i osjećaja, pa tako i razlikovanju dobrih i loših dana. Preporuka je da dnevni izvještaj u sebi uključuje element zadovoljstva nečime u danu – Izdržala sam unatoč velikoj boli i ono specifično što je moguće unaprijediti u narednim danima – Družit ću se više s bližnjima jer me uveseljavaju. Dobro je dodatno istaknuti situacije koje su bile izazovne i načine kako se osoba uspješno nosila s onime što se našlo pred njom. Tako u kasnijim sličnim situacijama postoje dostupnija rješenja i potencijalno mogu olakšati prolazak kroz novi izazov. 

Koja je uloga podrške u procesu liječenja osobe oboljele od raka dojke? 

Podrška je u izazovnim situacijama poput ovih možda i najvažnija. Bližnji mogu služiti kao podsjetnik i oblik motivacije za nastavkom borbe. Kroz toplinu, zagrljaje, dijeljenje i empatiju potaknut će se lučenje hormona oksitocina (hormon „ljubavi“) koji dodatno unapređuje osjećaj pripadnosti. Upravo zbog osjećaja pripadnosti, veća je sklonost ustrajanju u procesu liječenja unatoč nelagodi koju donosi liječenje. Međutim, treba imati na umu da se radi o jedinstvenom stanju koje nosi svoje potrebe. Prvi zadatak podrške je uistinu iskazati interes za stanje i pokušati razumjeti iskustvo osobe koja boluje. Treba izbjegavati neprimjerena pitanja, obraćanja osobi iz pozicije pretjeranog žaljenja ili umanjivanja problema. Važno je da postavljamo otvorena pitanja i ne idemo iz pozicije znanja već interesa. Štoviše, potrebno je izbjegavati bilo kakva nametanja i dijeljenja netraženih savjeta. Ponekad iz najbolje namjere da pomognemo, možemo pogriješiti. Zato je važno educirati se i bolje razumjeti primjerene strategije nošenja sa stresom. Važno je da pitamo za potrebe, želje i osjećaje osobe, ali isto tako poštujemo postavljene granice. 

Kao što je već rečeno, podrška možda ima i najvažniju ulogu u procesu liječenja. Moguće ju je tražiti na nekoliko mjesta – obitelj, prijatelji, udruge i stručnjaci. Obitelj i prijatelji su tu da svakodnevno prate naše potrebe i pomažu prilikom ustrajanja. Mogu pomoći kod održavanja visoke kvalitete života, ali i primjeni svega naučenog od strane stručnjaka, posebice ako su i bližnji uključeni u proces edukacije i savjetovanja. Udruge će omogućiti još bolje upoznavanje sa nadolazećim izazovima, ali i otvoriti mogućnost dijeljenja iz pozicije iskustva. Dijeljenje, također, može biti još jedna od adekvatnih i uspješnih strategija nošenja sa stresom. Ono što je velika prednost uključivanja u udruge su i brojni događaji, radionice i razgovori s osobama koje su prošle kroz slično iskustvo. 
Isto tako stručnjaci mentalnog zdravlja, osobu oboljelu od raka dojke i bližnje mogu educirati o drugim tehnikama nošenja sa stresom kako bi ublažili posljedice i djelomično olakšali proces liječenja. 

Bolest koja ugrožava život jedne osobe ne mora u potpunosti narušiti život koji voli i u kojemu uživa. Određene tehnike, tretmani, bližnji i stručnjaci uistinu mogu pomoći, kako u liječenju, tako i u nošenju sa stresom. Ukoliko i dalje ne znate što činiti i kako sebi ili sebi bliskoj osobi možete pomoći, slobodno se obratite na info@mentalnitrening.hr.

Također, svim onkološki oboljelim ženama, a pogotovo mladim ženama koje nisu još postale mame Marina Hasija (32), jedna od protagonistica Cedevitine donacijske i edukativne kampanje 'Budi TU. Budi CE', koja je nedavno s javnosti podijeliti svoju priču o borbi protiv raka dojke, preporučuje da provjere sve svoje mogućnosti prije ulaženja u postupke koji ozbiljno mogu naštetiti njihovim reproduktivnim sustavima u borbi protiv raka! ''Pitajte svoje onokologe, doktore opće prakse i ginekologe da vas upute. Zamrzavanje jajnih stanica za žene u toj situaciji je besplatno i zato je nužno da ta informacija dođe do svih. Važno je da se onkološke institucije, centri za reproduktivno zdravlje i udruge što više povežu s ciljem što efikasnijeg informiranja onkoloških pacijentica. Također, i specijalizirane udruge mogu puno pomoći i pružiti potrebne informacije u toj situaciji. U Udrugu Sve za nju sam otišla tražeći savjetovanje, no dobila sam i puno više. Osim stručne pomoći i savjetovanja od strane osoba koje su i same prošle borbu s rakom, Udruga nudi i različita zanimljiva predavanja te radionice na kojima žene mogu u opuštenoj atmosferi naučiti više o svojim mogućnostima, poput mogućnosti zamrzavanja jajnih stanica, o dijagnozi, o prehrani, zapravo, o bilo čemu što ih zanima, pa makar to bio i samo prijateljski razgovor ili neobavezno druženje. Super je što preko udruge i različitih događanja možeš upoznati žene i razmijeniti iskustva te saznati bitne informacije'', poručila je Marina.

Nova kampanja Cedevite 'Budi TU. Budi CE' osvještava javnost o izazovima s kojima se suočavaju oboljeli od raka dojke i njihovi bližnji te o tome kako im u tom procesu pružiti potrebnu podršku. U okviru kampanje Cedevita će na tržište plasirati novi okus Pink grejp u simboličnom ružičastom pakiranju od 200 grama, uz kojeg svi imaju priliku podržati rad udruge Europa Donna Hrvatske koja se svojim angažiranim humanitarnim djelovanjem bori protiv karcinoma dojke te brine o fizičkom i mentalnom zdravlju oboljelih. Novi okus Pink Grejp biti će dostupan na više tržišta unutar regije pa će tako Cedevita svojom društveno odgovornom kampanjom u mjesecu listopadu zahvatiti četiri zemlje osiguravajući donaciju udrugama Europa Donna iz Hrvatske, Srbije i Slovenije te udrugom Think Pink iz Bosne i Hercegovine, kojima je cilj raznovrsnim humanitarnim i edukativnim aktivnostima promovirati važnost rane prevencije te pružati informacije i podršku oboljelima tijekom cijelog procesa liječenja.

U okviru kampanje Cedevita je lansirala posebnu edukativnu online platformu pod nazivom 'Budi TU. Budi CE.' s brojnim korisnim savjetima, videima i intervjuima u čijoj izradi će sudjelovati stručnjaci psiholozi te oboljele osobe koje su spremne podijeliti svoje iskustvo s javnosti. U svrhu očuvanja mentalnog zdravlja i psihološke pomoći ne samo oboljelima, već i njihovim bližnjima, stručnjaci će putem sadržaja na platformi 'Budi TU. Budi CE.' educirati javnost o tome kako biti tu za oboljelu osobu, kako joj pristupiti u trenu kad sazna dijagnozu te kako pružiti adekvatnu podršku i utjehu svima u njihovoj blizini na koje bolest ima neposredan utjecaj.

Članak je napisala Sandra Đurijanček, mag.psych. 
Mentalni Trening