Treba li prati piletinu prije kuhanja? Ubija li doista sapun bakterije? Kad je riječ o higijeni, kolaju razne priče i pričice. Mnoge od toga su preuzete od naših baka i djedova – bez da se netko pitao jesu li istinite ili ne. Stoga smo odlučile malo „raščistiti“ tu temu… 

1. Fenomati za ruke su higijenski 

POGREŠNO! 

Posljednjih godina su se posvuda proširili fenomati za ruke po javnim toaletima – jer se tako ruke posuše „ekološki prihvatljivije“ od brisanja papirom. Međutim, je li to i higijenski „prihvatljivije“? Istraživanje Sveučilišta Westminster pokazalo je da nije! Dapače, kad fen počne raditi, raspršuje bakterije naokolo do tri metra daljine – a kod brisanja papirnatim ručnicima virusi se šire tek 25 cm daleko.     

2. Toalet je najprljavije mjesto u kući

POGREŠNO! 

Puno je veći izvor bakterija spužvica za suđe. Daska za toalet je suha i hladna, a bakterije vole vlažna i topla mjesta. Vlaga i ostaci hrane na spužvi potiču rast bakterija – čak ih je 400 puta više nego na daski u toaletu! 

3. Prljavština nastaje sama od sebe

POGREŠNO!

Sigurno si se već pitala otkud sva ta prašina u tvom stanu? Većinu prljavštine stvaramo mi same. Kad bi se prašina pogledala pod mikroskopom, otkrile bismo mrtve stanice kože, kosu i niti tkanine. Čovjek gubi oko 40.000 stanica kože svake minute – stoga nas to i ne čudi previše. To objašnjava zašto je stan prljaviji nakon što odu gosti – više ljudi, više prašine! 

4. Sirovu piletinu uvijek treba oprati 

POGREŠNO! 

U piletini se može razviti salmonela – stoga je pranje prije kuhanja kontraproduktivno. Naime, mlaz vode, odnosno kapljice koje lete naokolo, proširit će salmonelu. Dovoljno je staviti meso u tavu i dobro ispržiti kako bi se pobili svi uzročnici bolesti. 

5. Mrlje se skidaju jedino vrućom vodom 

POGREŠNO!  

Mnogi ljudi pri čišćenju poštuju pravilo: što je više vruće, to bolje – jer tako nestaju bakterije i mrlje. To nije istina! Naime, većina sredstava za čišćenje djeluju s hladnom vodom. Kod pranja posuđa topla voda ima smisla, zato jer se masnoća bolje topi. 

6. Sapun ubija bakterije 

POGREŠNO! 

Ne ubija ih, nego pomaže da se isperu sa kože. Zbog toga antibakterijski sapuni nemaju nikakve posebne svrhe – dapače, štetni su za okoliš. Već 30 sekundi pranja ruku s normalnim sapunom - uz pravilno trljanje – otklonit će 99,9 posto svih bakterija. 

7. Jedino antibakterijska sredstva dobro čiste

POGREŠNO!

Većina mikroorganizama su bezopasni – stoga su antibakterijska sredstva nepotrebna. Pošto uništavaju bakterijsku ravnotežu - a posljedica može biti stvaranje rezistentnih bakterija – štetna su za okoliš. Ako ne čistiš prirodni kamen (npr. mramor), drveni parket ili gumene dijelove, sredstvo za čišćenje na bazi octa sasvim je dovoljno. 

8. U zamrzivaču umiru sve bakterije 

POGREŠNO! 

Na temperaturi od -18 stupnjeva bakterije se „zamrznu“ – ne mogu se razmnožavati, ali nisu mrtve. Kad otopimo namirnicu, bakterije ponovno živnu. Na sobnoj temperaturi se udvostručuje broj bakterija svakih 20 minuta. 

9. Ostrugane teflonske tave izazivaju rak 

POGREŠNO!  

Teflonske tave s vidljivim ogrebotinama štetne su tek na temperaturama višim od 260 stupnjeva. Tek tada počne sloj tvari zvane politetrafluoretilen ispuštati otrovnu paru. Takve temperature postižu se tek ciljanim zagrijavanjem pa se u tom slučaju preporučuju gusnate tave. 

10. Kuhinjske daske za rezanje su pune bakterija 

POGREŠNO! 

Ako ih se redovito i temeljito očisti, drvene i plastične daske za rezanje mogu se bezbrižno koristiti. Drvo zbog smole i eteričnih ulja ubija klice, a određene vrste drveta sadrže i tanin koji ubija klice. Osim toga, drvo se brzo suši, pa to dodatno ubija bakterije. Plastične daske za rezanje mogu se oprati u stroju za pranje posuđa – tamo temperature oko 60 stupnjeva ubiju bakterije.