• Medicina već dugo zna da alkohol oštećuje naš mozak, no je li to doista tako u svim okolnostima? 
• Iznenađujući rezultat istraživanja pokazuje da umjerena konzumacija (za žene manje od osam pića tjedno, za muškarce manje od 15 pića) može poboljšati kognitivne performanse u odraslih ljudi
• Ti ispitanici su imali su bolje pamćenje riječi i bolji vokabular od potpunih apstinenata

Postoji bezbroj istraživanja na temu alkohola i njegovih učinaka na naše zdravlje. Znanstveni konsenzus je da je previše toga štetno. Iznad svega, naš mozak gubi performanse i brže stari ako pijemo previše i prečesto. Ali, što je to točno previše? Prema neurološkom istraživanju iz SAD-a, umjereno pijenje kod odraslih ima pozitivan učinak na kognitivne sposobnosti. Mnogo je mitova o alkoholu, je li to jedan od njih?

Istraživanje: Kako konzumacija alkohola utječe na mozak?

Za potrebe istraživanja su znanstvenici analizirali podatke od gotovo 20.000 odraslih Amerikanaca u sklopu „Istraživanja o zdravlju i umirovljenju“ Sveučilišta Michigan. Među ispitanicima su 60 posto bile žene, a 40 posto muškarci. Prosjek godina bio je 61. Njih 35 posto izjavilo je da pije alkohol, a 85 posto ispitanika smatralo se laganim do umjerenim konzumentima alkohola.

Prilikom evaluacije skupova podataka, znanstvenici su uspjeli utvrditi da su sudionici istraživanja koji su rekli da su popili jednu ili dvije čaše alkoholnog pića dnevno imali bolje kognitivne performanse mozga dugoročno. Ispitanici su bili praćeni ukupno dvanaest godina, tijekom kojih su znanstvenici redovito testirali njihove mentalne sposobnosti. Između ostalog, mjerili su pamćenje riječi, psihičko stanje i vokabular ispitanika.

Mit o čašici rakije nakon jela: Je li alkohol nakon obroka doista dobar za probavu?

Oni koji su umjereno konzumirali alkohol – za žene je to bilo manje od osam pića tjedno, za muškarce manje od 15 pića – imali su bolje pamćenje riječi i bolji vokabular od potpunih apstinenata.

Kognitivni učinak: Koliko je alkohola doista korisno?

Unatoč ovim iznenađujućim rezultatima, zaključke bismo trebali uzeti s oprezom. Naime, mnoga druga istraživanja jasno pokazuju da čak i male količine alkohola mogu trajno oštetiti mozak.

Osim toga, istraživanje se temelji na samoizvještavanju sudionika – nije sigurno koliko su alkohola zapravo popili. Također nema podataka o drugim životnim navikama ispitanika. Naime, drugi aspekti također mogu utjecati na rad mozga, kao što je naša prehrana, razina stresa ili genetski čimbenici.

Life&style Tajna dugovječnosti Elizabete II. je u cuganju, kaže nova knjiga autora bliskog kraljevskoj obitelji

Većina medicinskih stručnjaka vjerojatno neće imati puno prigovora na čašu vina s vremena na vrijeme. Ali, oni koji piju previše alkohola redovito štete svom zdravlju i to ne samo mozgu, nego i jetri i kardiovaskularnom sustavu. Dakle, pitanje je prave mjere.