Izložba Moja koža – kultura tetoviranja otkriva sve, od tradicije do tattoo fenomena današnje pop kulture
- Izložba Moja koža – kultura tetoviranja u Etnografskom muzeju istražuje povijest i suvremenost tetoviranja kao složenog i dinamičnog kulturnog fenomena koji se neprestano mijenja, prilagođava i reinterpretira
- Smještena između inspiracije i autentičnosti, protesta i norme, rituala i mode, duhovnosti i estetike, tetovaža se pojavljuje kao praksa koja istodobno povezuje i razdvaja, prelazi granice tradicije i suvremenosti te u tim prijelazima proizvodi nova značenja. Autorica izložbe je Tea Rittig
- Otvorenje je privuklo velik broj ljubitelja ukrašavanja tijela, a tema je istražena kroz znanstveni okvir kako bi joj se dao značaj koji zaslužuje te naglasila bogata povijest tetoviranja
Iako je tetoviranje danas gotovo sveprisutno, ono nadilazi status prolaznog trenda ili masovne pojave. Riječ je o praksi duboko ukorijenjenoj u ljudskoj povijesti – ljudska koža obilježava se tisućama godina, u različitim kulturama i iz različitih razloga, noseći snažna simbolička, društvena i identitetska značenja. Izložba prati trag tetoviranja kroz povijest, otvarajući pitanja međukulturnih utjecaja, prijenosa motiva i suvremene recepcije tradicijskih tetovaža.
- Za razliku od suvremenih tetovaža koje često imaju univerzalni vizualni jezik, tradicijske tetovaže snažno su vezane uz konkretno kulturno, povijesno i društveno okruženje iz kojeg potječu.
Posebna se pozornost posvećuje upravo onim tradicijskim praksama koje, zahvaljujući svojoj vizualnoj prepoznatljivosti, u suvremenom kontekstu nadilaze lokalne sredine i postaju globalno prepoznatljiv oblik izražavanja – navela je Rittig.
Suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže, uvjetovano povijesnim okolnostima, prikazano je kroz jedinstveni fenomen bocanja, sicanja odnosno tetoviranja žena katolkinja u Bosni i Hercegovini. Ova praksa sagledava se kroz prizmu lako čitljive simbolike i izražene semantičnosti, čime se otvara prostor za razumijevanje tetovaže kao vizualnog jezika s jasno artikuliranim značenjima.
U suradnji s profesionalnom tattoo zajednicom zagrebačke scene, izložbeni sadržaj oblikovan je tako da naglasi raznolikost i inkluzivnost kako osoba koje se bave tetoviranjem, tako i onih koji se tetoviraju. U fokusu istraživanja nalaze se iskustvo rada, profesionalni razvoj i poduzetništvo, ali i činjenica da je tetoviranje za mnoge više od zanimanja – ono je sastavni dio životnog stila i osobnog identiteta.
Tetovaže funkcioniraju kao snažno sredstvo samopotvrde i neverbalne komunikacije, čije značenje ovisi o kontekstu, perspektivi promatrača te razumijevanju kulturnih i društvenih razlika. Društvene percepcije tetovaža kroz povijest su se mijenjale – od obilježja devijantnog, nekonvencionalnog, buntovnog i provokativnog u odnosu na dominantne norme, do danas široko prihvaćenog i medijski afirmiranog fenomena, snažno prisutnog u glazbi, filmu, modi i popularnoj kulturi.
Tetovaže su trajne. Pigment ostaje pod kožom, ispisujući osobne priče, privlačeći i odbijajući poglede. Prikazi tetovaža i razgovori sa sudionicima istraživanja prate motive tetoviranja, odnos prema tijelu i stilu te načine na koje tetovaže sudjeluju u izgradnji identiteta, bilježenju stavova i pamćenju proživljenog.
Cilj izložbe je, kroz osobne priče i oslanjanje na kulturno nasljeđe, ukazati na živu, inovativnu i slojevitu kulturu tetoviranja. Fokus je stavljen na vizualna, etnološka i kulturološka pitanja, s namjerom poticanja suvremenih rasprava iz različitih perspektiva. Polazište popratnih programa temelji se na uzajamnom utjecaju tradicije, umjetnosti, umijeća i življene kulture tetoviranja.
Izložba je otvorena od 27. siječnja do 3. svibnja 2026.