• Spriječiti da cvijeće ne uvene i/ili održati travnjak zelenim za najvrućih u najsuših mjeseci nije lak zadatak
• Čak i svakodnevno zalijevanje katkad može biti nedostatno, a biljke izgledaju otužno, iscrpljeno i venu
• Metoda dubinskog zalijevanja mogla bi to promijeniti

Zalijevanje biljaka je neizbježan zadatak u vrtu. Na prvu se čini jednostavno: zalijevamo biljke da bi preživjele, ali različite tehnike zalijevanja imaju prednosti i mane. Biljkama svakako koristi dobra doza "pića", a ne malo vode, a dubinsko zalijevanje je posebna tehnika koja pomaže da one rastu zdravije i otpornije. Što treba znati o dubinskom zalijevanju?

Što je dubinsko zalijevanje?

Dubinsko zalijevanje izvrsna je metoda za održavanje hidratacije u cvjetnim gredicama, živicma i u povrtnjaku, a može se koristiti i za zalijevanje biljaka u posudama, posebno većih lončanica i žardinjera. Koristit će drveću, grmlju, cvijeću ili jestivom bilju, a može biti i taktika za zalijevanje travnjaka kako bi bio ostao zdrav i zelen čak i tijekom najtoplijih mjeseci.

Ova metoda vlagu dovodi vlagu duboko ispod površine tla, tamo gdje je najkorisnija, i znači temeljito natapanje tla. Dubinsko zalijevanje znači da će voda prodrijeti čak 20 centimetara ispod površine jer mora dosegnuti korijensku zonu biljke a ona se može protezati vrlo duboko u tlo, ovisno o vrsti biljke.

Zašto je dubinsko zalijevanje tako korisno?

Ova metoda potiče biljke da razviju dublji korijenski sustav, čineći ih otpornijima na sušu i ekstremne temperature. Također, dubinsko zalijevanje znači da ne moramo zalijevati vrt i lončanice tako često jer tlo dulje ostaje vlažno, učinkovitije je i dugoročno štedi vodu (i novac). Postupak treba provoditi polako i važno je osigurati da tlo ima dobru drenažu kako bi voda mogla prodrijeti duboko u njega, a ne skupljati se oko korijenja biljaka i preplaviti ih.

Dubinsko zalijevanje vs. plitko zalijevanje

Duboko zalijevanje znači zdravije i jače biljke koje mogu podnijeti suše uvjete, zahvaljujući dubljem i dobro razvijenom korijenskom sustavu koji može crpiti vlagu iz dubljeg sloja tla. Biljke će imati više koristi od dubljeg i rjeđeg nego od čestog i površinskog zalijevanja. Davanje biljakama često pomalo vode je neefikasno, posebno kada se zalijevaju po vrućem vremenu. Manja količina vode na površini tla će tijekom ljetnih vrućina ispariti u tren oka i iskusni vrtlari smatraju da je zapravo gubljenje resursa i vremena - i ne pomaže previše biljkama.

Plitko zalijevanje samo će potaknuti plitki korijenski sustav, a biljke s plitkim korijenom osjetljivije su na isušivanje i venuće. Zdrave biljke žele duboku i dobro razvijenu mrežu korijenja, otporniju na sušu. Biljke s duljim korijenjem održat će se tako održati čak i bez svakodnevnog zalijevanja.

Kako zalijevati biljke ovom metodom?

Ključ dubinskog zalijevanja je polagano dovođenje vode u tlo. Prebrzo dodavanje vode može uzrokovati stvaranje lokvi na površini tla, a ne upijanje vlage duboko u tlo. Ako se voda počinje skupljati, prestani zalijevati i pričekaj da se upije u tlo. I vrtno crijevo, i kanta jednako su dobri alati za zalijevanje.

S kantom je teže, ali se može točno pratiti koliko vode dajemo svakoj biljci. Za veća, razvijena stabla ili grmlje crijevo je bolje, a svako bi stablo trebalo natapati po 20 minuta, sa slavinom koju držimo na laganom do srednjem mlazu - puno vode u kratkom vremenu može učiniti više štete nego koristi.

Najbolje je zalijevati rano ujutro ili kasno navečer kako bi se manjila količina vode koja se gubi isparavanjem, a dodavanje malča oko biljaka također će pomoći u održavanju vlažnosti tla.