Vedran Erceg, student završne godine na diplomskom studiju na Studiju dizajna u Zagrebu, javnosti je poznat i kao autor lampe Onna koji je prošle godine pobijedio na natječaju 'Na mladima dizajn ostaje'. Iako trenutno pokušava uskladiti studentski život i brojna natjecanja, pokušava svoj dizajn učiniti što prepoznatljivijim:

"Kako sam uz radove nastale na faksu radio na oko desetak samoiniciranih projekata, odlučio sam da je vrijeme da pokrenem vlastitu firmu, no sve je tek na začetku i nigdje mi se ne žuri, tako da ću s time ići oprezno, polako ispipavajući teren. Iako smatram da mi trenutno ne nedostaje ideja, svakako mi nedostaje iskustva i kapitala. Ne bih se želio uvaliti u nešto iz čega ću se kasnije teško iskoprcati. Kao što rekoh, ići ću polako i oprezno, još sam mlad, mogu si to priuštiti."

Njegov posljednji projekt, stol Aree, nastao je u sklopu projekta pod nazivom 'Dizajn u realnom okruženju' realiziranog na diplomskom studiju Studija dizajna u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Stol zaobljenih linija i fantastičnog dizajna veoma lako može konkurirati dizajnerskim komadima iz inozemstva, a dolazi u dvije verzije - onoj za blagovaonu te kao radni stol.

"Osnovni cilj suradnje bio je", ističe Vedran, "poticanje obrtničke proizvodnje kroz dizajn tržišno konkurentnih proizvoda, ali i dugoročno potvrđivanje važnosti udruživanja dizajnera i obrtnika. Moj cilj u ovoj suradnji je bio ponuditi obrtniku proizvod kojim će moći graditi vlastiti identitet na tržištu, proizvod koji je u isto vrijeme financijski isplativ za proizvodnju te ujedno dovoljno vizualno atraktivan čime se želi privući pažnja, što je za mladog obrtnika koji još trenutno nije prepoznat na tržištu od izuzetne važnosti."

Nakon što je definirao svoje ciljeve, počeo je razmišljati o predmetu. Stol je za njega bio logičan odabir pošto može biti reprezentativni primjerak u asortimanu Armariona. Kaže i kako je stol zbog pristupa oblikovanju i proizvodnji i smjernica za buduće proizvode te tvrtke. S tvrtkom Armarion surađivao je i ranije na Zelenoj Dvorani u Zaboku koja je i njemu i Armarionu bio prvi projekt. Igrom slučaja, suradnja se nastavila tek s Areeom, u ovom projektu koji povezuje dizajnere i obrtnike.

"S obzirom da smo već jednom prije surađivali na obostrano zadovoljstvo odlučili smo ugrabiti ovu priliku i vjerujem da nismo pogriješili. Inače je ekstremno teško naći obrtnika spremnog na ulaganja u vizije dizajnera, a pogotovo ako je taj dizajner još uvijek student, imajući na umu gospodarsku situaciju to je i nešto što ne čudi previše, teško je steći obostrano povjerenje s obzirom na rizike ulaganja", ostaje realan Vedran.

U realizaciji Areeja, posebnu ulogu je imao Timo Škrlec, po struci stolar koji ne može odoljeti izazovima. Iako reakcije okoline nisu bile ohrabrujuće s obzirom na dostupnu opremu i materijale, Timo i Vedran nisu odustajali. Za izradu stola potrebno je 35 - 40 sati, a cijena stola mogla bi biti i za trećinu niža od cijena konkurencije u tom cjenovnom rangu.

"Najzahtjevniji dio je definitivno bio komad koji spaja nogu i ploču stola, jer na malom komadu drva imamo više prijelaza iz jednog radijusa u drugi, no nakon što smo dokučili kako izraditi taj dio, ostatak stola je izrađen gotovo školski, i da, obrtnik nikada prije nije radio s materijalom kao što je Kerrock koji oplemenjuje vanjske površine stola", kaže Vedran.

Ono što Aree razlikuje od ostalih stolova je, prema riječima dizajnera, pristup u načinu oblikovanja i upotrebe materijala. Kaže kako nisu prvi koji koriste Kerrock i slične materijale, niti prvi koji koriste zaobljene forme, ali su uspjeli da cijeli projekt bude financijski isplativ, a način izrade održiv.

Nažalost, projekti koji zažive i uistinu pronađu put do kupca su rijetkost. Produkt dizajn se smatra sporednom stvari kada je namještaj u pitanju. Vedran ipak nije sasvim pesimističan, iako zna da situacija nije blistava:

"Ovako, počet ću optimistično. Situacija se popravlja, te se polako i mijenja percepcija šire javnosti prema dizajnu općenito, no najveći je problem što većina ipak ne vidi razliku između rodova dizajna. Grafički dizajn, produkt dizajn, modni dizajn - ljudi sve svode na zajednički nazivnik, jednostavno ignorirajući prefiks. Većina nas smatra za nekog tko nešto crta, banalizirajući našu profesiju zbog čega je u početku jako teško zadobiti respekt kod potencijalnih proizvođača i suradnika."

Objašnjava kako je produkt dizajn ipak u najgoroj poziciji jer moraju projektirati proizvode u državi koja proizvodnju nema. Rješenje vidi u dokazivanju pristupom problemu, primjeni znanja i prilagodbi situaciji u ekonomiji.

"Ovo je situacija u kojoj dizajner treba inicirati i stvarati nove projekte i suradnje te u konačnici ovim pristupom pridonijeti revitalizaciji industrije, što ujedno za sobom i potiče ostvarivanje uvjeta za nova radna mjesta. Jedno je sigurno, ako misliš da ćeš nakon faksa ići na burzu i čekati posao, možda je najbolje da promijeniš profesiju. Smatram da smo kao narod nekako naučeni prenositi odgovornost i svaljivati krivnju na druge, no ovakvim pristupom se nećemo maknuti s mrtve točke", rekao je Vedran.

Preuzimanje kontrole, iniciranje projekata i sudjelovanje u natječajima smatra neminovnim.

"Pogrešno je u ovoj struci, pogotovo u Hrvatskoj, na kolege gledati kao na konkurenciju, jer svi imamo zajednički problem, a to je posrnulo gospodarstvo i udruživanjem mnogo lakše možemo pristupiti tom problemu, jer jedan dobro odrađen posao stvara uvjete za druge poslove i tako u krug. Hrvatska definitivno ima kvalitetnih dizajnera kao i proizvođača, no za uspjeh je potrebna simbioza do čega još nismo došli u potpunosti, no svakako imamo dobre temelje na kojima možemo početi graditi bolju budućnost", za kraj je poručio Vedran.

Više slika pogledajte u galeriji...