Peludna groznica sezonskog je karaktera i traje duže od virusne, i za razliku od nje, ne prati je povišena temperatura, drhtavica i opća slabost. Međutim, peludna groznica može se javiti uz neke druge znakove postojanja senzibilizacije (alergije), kao što su osip na koži, alergijski konjunktivitis...

Postoje li alergije "na živčanoj bazi"?

Tu se zapravo radi o stresu kao okidaču za započinjanje alergijske reakcije, pri čemu se također mogu osloboditi medijatori alergijske reakcije (histamin u prvom redu). To, u kliničkom smislu, znači mogućnost pojave osipa, otekline na licu, otečenih usana, ali i pojavu gušenja, uz astmatični napadaj.

Jesu li učinkovita cjepiva protiv alergija?

Ako govorimo o cjepivima protiv alergija čiji je cilj uspostavljanje narušene ravnoteže između Th1 i Th2 grupa limfocita, odgovor je potvrdan. Takva cjepiva su, zapravo, jedini pravi lijek, a svi ostali samo su "šminka" jer poremećaj ostaje.

Kako dugo se mogu uzimati lijekovi poput presinga ili klaritina?

Lijekovi iz takozvane H1 grupe antihistaminika (grupa loratadina, u kojoj su klaritin, presing, flonidan, ili desloratadina, u koju spada aerius) mogu se uzimati u određenom periodu, kada je to po procjeni alergologa neophodno. Ali ne treba ih uzimati previše dugo bez prekida.