Pranje zuba ušlo je u SF zonu. Četkice koštaju 500 eura i prate naše pokrete, skeniraju usta, analiziraju desni
- Od četkica koje prate svaki naš pokret do kamera koje skeniraju usnu šupljinu i umjetne inteligencije koja analizira stanje desni – briga o zubima ušla je u novu tehnološku eru
- Treba li nam doista četkica od 500 eura da bismo imali zdrav osmijeh?
- Nekada je odlazak zubaru bio prilično jednostavna, ali često neugodna stvar: čekali smo da nas zub zaboli, a zatim odlazili stomatologu po plombu ili, u gorem slučaju, na vađenje
Prije nekoliko stoljeća za vađenje zuba bili su zaduženi čak i brijači. Naime, brijači-kirurzi, osim šišanja i brijanja, obavljali su i manje kirurške zahvate. Otuda, navodno, i sličnost između stomatološke i frizerske stolice. Od tih vremena do danas prošli smo nevjerojatan put. Četkica s vlaknima pojavila se još u Kini u 15. stoljeću, prvi rendgenski snimak zuba na pacijentu u SAD-u napravljen je 1896., a danas smo stigli do uređaja koji gotovo zvuče kao rekviziti iz SF filmova. Četkice više ne služe samo četkanju: one prate naše pokrete, analiziraju način na koji peremo zube, upozoravaju na propuste, skeniraju usnu šupljinu, a neke imaju čak i ugrađene kamere.
Godinama je najveći tehnološki domet električne četkice bio zvučni signal koji nas upozorava da su prošle dvije minute ili senzor koji nas opominje da previše pritišćemo zube. Danas se od četkice očekuje mnogo više. Ona bi trebala znati gdje smo četkali, što smo propustili, koliko smo temeljito očistili zube, pa čak i prepoznati određene promjene na desnima.
Zanimljivo je da umjetna inteligencija u četkicama nije sasvim nova. Oral-B je još 2019. predstavio model Genius X, koji je pomoću algoritma treniranog na više od 2000 sesija četkanja prepoznavao korisnikove navike i putem aplikacije davao preporuke za pravilnije četkanje. No posljednjih godina razvoj se ubrzao, a tržište pametnih četkica postalo je sve zanimljivije proizvođačima tehnologije.
Prema procjenama navedenima u izvornom istraživanju, tržište pametnih četkica ove bi godine trebalo dosegnuti vrijednost od oko 620 milijuna dolara, a do 2032. premašiti milijardu dolara. Istodobno se širi i tržište električnih četkica, potaknuto sve većom popularnošću uređaja koji prate naše zdravstvene navike.
Najnoviji proizvodi pokazuju koliko je daleko otišla ta transformacija. Dyson je predstavio CameraJet, uređaj vrijedan 499 eura koji spaja soničnu četkicu s makrokamerom rezolucije 100.000 piksela. Kamera prepoznaje prostore između zuba, a uređaj zatim u njih usmjerava precizan mlaz tekućine za ispiranje usta.
Philips je lansirao novu generaciju modela Sonicare DiamondClean 9900 Prestige, vrijednu 325 eura, koja umjetnu inteligenciju obrađuje izravno u samom uređaju. Tu je i Feno Smartbrush, neobična četkica u obliku slova U, koja bi trebala očistiti cijelu usnu šupljinu za samo 20 sekundi, a istodobno funkcionira kao kućni skener.
Zvuči gotovo nevjerojatno da bismo jednog dana mogli samo staviti četkicu u usta, pričekati dvadesetak sekundi i prepustiti tehnologiji da obavi posao.
Zašto su zubi postali nova tehnološka opsesija?
Nakon što smo počeli pratiti broj koraka, kvalitetu sna, otkucaje srca i druge zdravstvene parametre pomoću pametnih satova i prstenja, bilo je samo pitanje vremena kada će se slična logika preseliti i na oralnu higijenu.
Zdravlje je postalo svojevrsna igra u kojoj pratimo rezultate, skupljamo podatke i nastojimo svakodnevno biti bolji. U tom kontekstu ni zubi više nisu iznimka. Sve više ljudi želi znati što se događa u njihovoj usnoj šupljini, a ne samo čekati da se pojavi problem.
Dodatni poticaj stigao je i s društvenih mreža. Stomatolog Anthony Baroud pokrenuo je svoj YouTube kanal Dental Digest još tijekom studija 2020. godine, želeći govoriti o nečemu što je opisao kao „najdosadniju stvar na svijetu koju morate raditi svaki dan”. Ljudi su se osjećali izgubljeno pred golemim izborom proizvoda za oralnu higijenu, a danas njegov kanal i profili na društvenim mrežama okupljaju više od 32 milijuna pratitelja.
Pandemija je također promijenila naš odnos prema osmijehu. Provodeći sate pred kamerama na Zoomu i drugim videoplatformama, počeli smo više promatrati vlastito lice, a time i zube. Oralna higijena postupno je postala dio šire kulture brige o sebi, uz njegu kože, kose, prehranu i tjelovježbu.
No iza tehnološke fascinacije krije se i stvaran problem: mnogi ljudi još uvijek ne peru zube dovoljno dugo i temeljito. Jedno istraživanje pokazalo je da prosječno četkanje traje oko 45 sekundi, dok preporučene dvije minute uklanjaju 26 posto više zubnih naslaga. Električne četkice u istraživanjima su pokazale i bolje rezultate od ručnih: smanjuju naslage za 21 posto, a upalu desni za 11 posto.
Posebno je važno obratiti pozornost na desni. Zubi mogu izgledati savršeno, a da stanje desni ipak nije dobro. Njihovo povlačenje može promijeniti izgled osmijeha i učiniti zube vizualno duljima. Jednako je važna i higijena prostora između zuba, gdje se često razvija karijes, zbog čega zubni konac i dalje ostaje nezaobilazan dio svakodnevne rutine.
Što zapravo radi pametna četkica?
Nije svaka četkica koja na ambalaži ima oznaku AI doista uređaj s umjetnom inteligencijom. Tehnologija se sastoji od nekoliko različitih razina.
Senzori su najjednostavniji oblik pomoći: registriraju pritisak i upozoravaju nas ako previše pritiskamo zube. Algoritmi i strojno učenje idu korak dalje jer analiziraju prikupljene podatke i prepoznaju obrasce našeg četkanja. Neki uređaji mogu razlikovati prirodnu boju desni od crvenila koje upućuje na upalu te upozoriti na pogoršanje.
Kamere su najnoviji dodatak. Dysonov uređaj, primjerice, analizira 28 fotografija u sekundi kako bi odredio gdje treba usmjeriti mlaz tekućine. Drugi uređaji funkcioniraju kao skeneri koji tijekom vremena stvaraju izvješća o stanju usne šupljine.
Tu je i mapiranje. Philipsova tehnologija Mouth Map prikazuje na dršci četkice koja su područja zuba već očišćena, a koja smo propustili. Aplikacije zatim povezuju sve te funkcije, pohranjuju podatke i omogućuju praćenje rezultata.
No upravo se kod aplikacija otvara i pitanje privatnosti. Prije povezivanja uređaja s mobitelom trebalo bi provjeriti kome proizvođač prosljeđuje podatke, koristi li ih za treniranje drugih modela umjetne inteligencije i možemo li ih u svakom trenutku preuzeti ili izbrisati.
Isplati li se četkica od 500 eura?
Tehnologija može pomoći u stvaranju boljih navika, ali ne može umjesto nas obaviti najvažniji dio posla. Čak i najskuplja četkica ne vrijedi mnogo ako je ne koristimo redovito.
Stomatolozi upozoravaju da početno oduševljenje novim uređajem često brzo splasne. Svakodnevno otvaranje aplikacije, provjeravanje rezultata i analiziranje vlastitog četkanja nekome može biti motivirajuće, ali drugome samo još jedna obveza.
Ipak, pametne četkice mogu biti korisne osobama koje teško usvajaju redovitu rutinu. Ako nas tehnologija potakne da zube peremo dvije minute, dvaput dnevno, i pritom ne preskačemo važne dijelove usne šupljine, tada njezina cijena možda ima smisla.
No ako već pravilno četkamo zube, koristimo zubni konac i redovito odlazimo stomatologu, prelazak na model od nekoliko stotina dolara vjerojatno nam neće donijeti značajnu dodatnu korist.
Uostalom, nitko ne treba četkicu za zube od 500 dolara. To je kao odluka između skupe članarine u teretani i svakodnevne šetnje: najbolja je ona opcija koju ćemo doista redovito prakticirati.
Budućnost je u predviđanju, a ne samo u čišćenju
Razvoj se, međutim, neće zaustaviti na kamerama i mapiranju zuba. Sljedeći korak mogao bi biti predviđanje zdravstvenih problema prije nego što se pojave vidljivi simptomi.
Tvrtka Feno već razvija analitičke sustave koji bi mogli upozoriti na određena stanja mjesecima prije nego što budu zabilježena u medicinskoj dokumentaciji. Očekuje se i da će slina postati važan izvor zdravstvenih podataka, jer njezina analiza može pružiti informacije o različitim procesima u organizmu.
Istodobno bi se mogla sve više brisati granica između oralne higijene i njege kože. Usne, zubi, desni i cijeli donji dio lica mogli bi se promatrati kao jedinstvena cjelina u sklopu sveobuhvatne rutine njege.
Ipak, najvažnija poruka ostaje prilično jednostavna: umjetna inteligencija može biti koristan saveznik, ali ne može zamijeniti stomatologa niti osnovne higijenske navike. Ne treba zaboraviti ni da zdrav osmijeh ne mora biti savršeno bijel i potpuno pravilan. Razmak između zuba ne znači da su zubi nezdravi, kao što ni blistava bjelina sama po sebi nije jamstvo zdravlja.