- Velika strast bogatog francuskog biznismena Françoisa Pinaulta prema suvremenoj umjetnosti rezultirala je prošle godine njegovim životnim projektom
- Tada je njegova pozamašna kolekcija radova suvremene umjetnosti postala dostupna javnosti u preuređenoj povijesnoj pariškoj građevini Bourse de Commerce
- Muža Salme Hayek ova avantura stoji 15 milijuna eura na godinu, no mala je to cijena za njegovu strast
Rođen je u ne pretjerano bogatoj obitelji radnika, na sjeverozapadu Francuske, daleko od blještavih svjetala Pariza. Od škole je odustao sa samo 16 godina jer su se druga, bogatija djeca izrugivala njegovu ruralnom naglasku i podrijetlu te se vratio obiteljskom poslu – trgovini drvom. Otišao je u vojsku, oženio se, dobio djecu, razveo se, prodao obiteljsku kompaniju…
Ništa u to vrijeme nije dalo naslutiti da će François Pinault 50-ak godina kasnije postati jedan od najbogatijih ljudi na svijetu s jednom od najvećih svjetskih kolekcija radova suvremene umjetnosti. Njegova kolekcija začeta je krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća kad se kao uspješan biznismen zaljubio u suvremenu umjetnost. U umjetnost koju je suprug poznate glumice Salme Hayek odlučio dijeliti sa svijetom.
A koje je bolje mjesto za to od Pariza? Dugo je početkom 2000-ih tražio idealan prostor u kojem bi izložio svoju kolekciju, ali nakon niza birokratskih i administrativnih problema od te ideje je odustao. Ali ne zauvijek. Ono što je htio napraviti u Parizu ipak je započeto u Veneciji.
U suradnji s poznatim japanskim arhitektom Tadao Andom preobrazio je povijesnu Palazzo Grassi u mjesto gdje će izložiti svoje umjetnine. Isto su napravili i s Puntom della Dogana, prostorom u centru grada koji je 30 godina bio napušten. Posljednja, treća točka Tadaove & Françoisove venecijanske avanture bila je renovacija i transformacija Teatrina, kazališta na otvorenom koje prima 225 ljudi.
Cijelo to vrijeme Pinault je skupljao umjetnine, a onda mu se napokon posrećilo. „Ljudi su nam stalno predlagali razne prostore, ali nikako nismo bili zadovoljni. Jednog popodneva u razgovoru s pariškom gradonačelnicom, doznao sam da je Bourse de Commerce možda dostupan. Do tada to je bilo mjesto birokracije, mjesto gdje biste odlazili u potragu za pečatom koji vam nedostaje. „Gradonačelnica Hidalgo bila je zabrinuta što jedna takva povijesna građevina u samom srcu Pariza zapravo propada“, ispripovijedao je Jean-Jacques Aillagon, nekadašnji francuski ministar kulture, danas posebni savjetnik Francoisa Pinaulta.
I dogovor je brzo postignut. Pinault je građevinu uzeo u najam od 50 godina (za 15 milijuna eura po godini) i obvezao se pokriti troškove obnove.
Radovi su krenuli 2017., završeni su u veljači 2020. godine, ali zbog pandemije otvorenje je odgođeno sve do svibnja prošle godine kad je Pinaultova najveća kolekcija otvorena za javnost. Iza projekta Bourse de Commercea stoje japanski arhitekt Tadao Ando, agencija NeM i agencija Pierre-Antoine Gatier.
Unutrašnjost ove velebne građevine, koja je prošla dugi put od hotela, preko mjesta gdje se trgovalo žitom i ostalim namirnicama do birokratskih ureda, sad je ispunjena s više od 10.000 radova najpoznatijih i najpriznatijih svjetskih suvremenih umjetnika.
„Otvorenje Bourse de Commercea, nove lokacije u srcu Pariza u kojoj ću predstaviti svoju kolekciju, označava novu fazu u mojem životnom projektu, a to je, naravno, dijeljenje moje strasti prema suvremenoj umjetnosti s javnošću“, rekao je prilikom otvaranja Pinault.
Slike, skulpture, videosnimke, fotografije, razne instalacije koje je Pinault prikupio od umjetnika širom svijeta, bez obzira na njihove godine ili omiljeni medij, sad stoje u deset izložbenih prostora Bourse de Commercea, krunskog dragulja u Pinaultovu životnom djelu. Tu ćete naići na radove modernista Rothka i Mondriana, ali prevladavaju suvremeni autori poput Jeffa Koonsa, Ursa Fischera, Cindy Sherman… Više od 400 autora „stanuje“ u Pinaultovu Bourse de Commerceu.
„Kad sam se prvi put zaljubio u umjetnost, shvatio sam da ne mogu gledati unatrag. Sva najbolja djela umjetničkih velikana povijesti već su u muzejima, pa sam se okrenuo onome što je dostupno. A to je bila suvremena umjetnost“, govori danas 84-godišnji Pinault.
Unatoč tome što je on glavni financijer, cijeli ovaj njegov životni pothvat ne bi bio moguć bez supertalentiranog i nagrađivanog Japanskog arhitekta. Preko Venecije do Pariza, Ando je točno razumio Pinaultovu viziju koju je onda proveo u djelo. Od neuglednih građevina, dijelom i napuštenih i oštećenih, napravio je velebne domove za umjetnost.
Više od tri godine radio je na preobrazbi Bourse de Commercea u ono što je nekoć bio. Pazio na svaki detalj, očuvao je njegovu izvornu ljepotu i vratio mu stari sjaj.
„Poštovanje prema građevinama i umjetnosti prošlih vremena je ključno. To nije pogled unatrag, upravo suprotno, ono nas vodi naprijed u budućnost, u smjerovima koje ne biste očekivali. To radimo s Bourseom,“objasnio je Ando. I njihov pristup je upalio. Parižani, ali i milijuni turista koji posjete ovaj grad oduševljeni su novim Pinaultovim muzejom.
„Moja misija bila je preobraziti ovaj prostor, bez radova na strukturama koje su povijesno zaštićene, u muzej suvremene umjetnosti. Htio sam oživjeti taj prostor, odajući počast prošlosti grada koja je 'urezana' u njegove zidove. Ideja je bila stvoriti živ prostor koji bi poticao dinamičan dijalog između novog i starog. Arhitektura tu služi kao poveznica vremena, prošlog, sadašnjeg i budućeg“, objasnio je Ando.
Zato, ako vas put slučajno nanese u Pariz, svakako posjetite Bourse de Commerce. Nedaleko od njega, na pet do deset minuta hoda su i Louvre i kultni Centre Pompidou. U jednom danu tako možete postići zavidnu razinu kulturnog uzdizanja.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.